U izvješću se ističe da je, prema procjenama, broj novozaraženih virusom HIV-a 2007. pao na 2,7 milijuna, a 2000. bilo ih je tri milijuna te da se na globalnoj razini stabilizirao postotak ljudi koji žive s HIV-om.
Pročitajte i ovo
Od bolesti povezanih s virusom HIV-a prošle je godine, po procjenama, umrlo dva milijuna ljudi, a 2005. oko 2,2 milijuna.
Manji je i broj djece zaražene virusom - 2007. ih je bilo 370.000, a osam godina prije toga 450.000. U usporedbi s 2002. deset je puta povećan broj ljudi u zemljama u razvoju koji se od virusa HIV-a liječe u bolničkim ustanovama i prošle ih je godine bilo više od milijun.
U izvješću se podsjeća da je u samo 27 godina, od kada je u SAD-u u petorice homoseksualaca dijagnosticiran AIDS, od te bolesti u svijetu umrlo 25 milijuna ljudi, a danas s tim virusom žive 33 milijuna ljudi, pri čemu je već godinama omjer zaraženih muškaraca i žena podjednak. Ta je brojka u porastu zbog nekoliko čimbenika: novozaraženih osoba, manjeg broja umrlih zahvaljujući uspješnu liječenju te rasta ukupna svjetskog stanovništva.
No nakon tih relativnih uspjeha UNAIDS u izvješću ističe i drugu stranu, poput činjenice da se virusom HIV-a svaki dan prošle godine zarazilo 7400 ljudi u svijetu te da na svaka dva zaražena kojima se uspije osigurati liječenje dolazi pet novozaraženih.
Osobito se ističe podatak da više od 96 posto ukupna broja novozaraženih dolazi iz siromašnih zemalja ili zemalja u razvoju, što je velik razlog za zabrinutost i zbog financijske krize u svijetu, t.j. opasnosti od 'rezanja' donacija i stavki za borbu protiv AIDS-a.
'Zbog tako velika broja ljudi koji, po procjenama, danas u svijetu živi s HIV-om, zabrinjava i to hoće li donatori i zemlje nastaviti davati potporu širokoj lepezi inicijativa protiv AIDS-a koje bi trebale učvrstiti i produbiti postignute uspjehe. Dođe li financiranje u pitanje, na koji će se način podmiriti potrebe sve većeg broja osoba koje traže antiretrovirusnu terapiju. Odgovori na ta i slična pitanja utjecat će na živote milijuna ljudi', navodi se u izvješću.
Govoreći o budućnosti, u izvješću se ponavlja kako ne postoji jednoznačno rješenje za zaustavljanje epidemije, nego je rješenje u 'kombinaciji prevencija', koju se ocjenjuje 'jednako nužnom kao kombinaciju lijekova'.
'Kombinaciju prevencija' izvješće opisuje kao pravilnu mješavinu aktivnosti i metoda iz područja behaviorističke, biomedicinske i strukturalne prevencije HIV-a, 'baš kao što se odabiru pravilna kombinacija i omjeri lijekova u antiretrovirusnom liječenju'. Pritom nezaobilazni čimbenici ostaju obrazovanje, pristup uslugama i lijekovima i strategije društvenih promjena.
Svaka zemlja osobito mora paziti, ističe se na kraju izvješća, kako se među njezino stanovništvo prenosi zaraza - jer se taj način mijenja i razlikuje od područja do područja - te i na razumijevanje uzroka zaraze, jer će samo tako uspješno izabrati doista učinkovitu kombinaciju prevencije.
U povodu dana borbe protiv AIDS-a medicinski časopis 'Lancet' objavio je istraživanje u kojem se tvrdi da bi obvezno testiranje na virus HIV-a osoba starijih od 15 godina, u kombinaciji s trenutačnim liječenjem, moglo smanjiti broj osoba zaraženih AIDS-om za čak 95 posto i praktički spriječiti prijenos zaraze.
Istraživanje se temelji na računalnim projekcijama i na prvi pogled je neoboriv argument za sustavnu provedbu globalnog testiranja na HIV, koje bi moglo dobiti status obične liječničke pretrage, poput mjerenja krvnog tlaka ili kolesterola.
Dijagnosticiranje i trenutačno podvrgavanje liječenju antiretrovirusnim lijekovima, tvrde autori, moglo bi za samo 10 godina broj zaraženih AIDS-om u svijetu smanjiti s 20 na samo jednoga na tisuću stanovnika i praktički bi spriječilo nove zaraze.
U ovom su trenutku testiranje i liječenje lijekovima fragmentarni - antiretrovirusno liječenje dobiva oko tri milijuna osoba, a nema ga 6,7 milijuna, iako je također potrebno.
No Svjetska zdravstvena organizacija, iako je pozdravila rezultate istraživanja, napomenula je kako je zamisao o univerzalnom testiranju na HIV nerealna zbog slabih sustava zdravstvene skrbi u svijetu.
Također je upozorila na opasnost od stvaranja otpornosti na lijekove u slučaju preventivnog davanja lijeka prije nego je nastala zaraza AIDS-om te na činjenicu da su popratne pojave dugotrajna uzimanja lijekova protiv AIDS-a za sada nepoznate, ali bi mogle biti ozbiljne.
