Nakon više neuspjelih pokušaja, BP je u petak uspio postaviti cilindrični nastavak s cijevi na bušotinu, kroz koji se nafta crpi u brod Discover Enterprise. BP je u petak poslijepodne na svojoj web stranici objavio da je prikupio 76.020 galona nafte (1 galon=3,78 litara) u prvih 12 sati nakon postavljanja kupole na bušotinu, što je manje od 10 posto od 798.000 galona nafte koliko se po procjeni saveznih vlasti dnevno izlijeva u more. BP je najavio da tijekom vikenda planira zatvoriti četiri ventila na vrhu kupole kroz koje nafta i dalje istječe u more. Dužnosnici tvrtke su rekli kako se nadaju da će zatvaranje tih ventila u velikoj mjeri smanjiti količinu nafte koja će i dalje curiti iz bušotine.
Pročitajte i ovo
>> VIDEO: Nafta mrlja stiže do obala Floride
>> Obama o BP-u: Ne želim čuti da daju sitniš ribarima
Potpuno zatvaranje oštećene bušotine bit će moguće tek u kolovozu, kada se dovrše dvije usporedne bušotine na istom ležištu nafte, potvrdio je BP. Nafta je već zagadila obalna područja u Louisiani, Mississippiju i Alabami, a mrlja se kreće prema Floridi, na čije pješčane plaže valovi u subotu izbacuju nakupine katrana i zgusnute nafte. Prema projekcijama kretanja naftne mrlje Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) objavljenim u petak, nafta bi u subotu poslijepodne trebala stići najistočnije do Destina, na Floridi. Nakon pregleda novih snimki i podataka, NOAA je u petak ponovno otvorila više od 41.000 četvornih kilometara oceana uz obale Floride, zapadno od otočja Florida Keys i Dry Tortugas.
No, agencija je istodobno zatvorila 5900 četvornih kilometara prostora na drugom dijelu obalu Floride, pa je trenutačno za komercijalni i rekreativni ribolov zatvoreno 32 posto Meksičkog zaljeva. Istraživači sa sveučilišta South Florida (USF) završili su laboratorijske testove koji su potvrdili da se nafta koja već 47 dana istječe iz oštećene bušotine na dubini od 1.500 metara, nakuplja ispod površine u divovske stupaste nakupine koje su negdje široke i 10 km a duljina im je nepoznata, izvijestio je CNN.
BP je ranije zanijekao da pod morskom površinom postoje takve velike nakupine nafte, tvrdeći da je sva nafta na površini. Veliki stupovi nafte u dubinama mogu naškoditi bogatom ribljem fondu zaljeva i ribljoj ikri, kazali su znanstvenici. ‘To su ugljikovodici iz dubina i nisu povezani s potonulom, razgrađenom naftom, već su povezani s izvorom iz bušotine Deepwater Horizon’, izjavio je David Hollander, profesor kemijske oceanografije na USF, komentirajući tvrdnje BP-a da se vjerojatno radi o razgrađenoj nafti. Naftna mrlja u Meksičkom zaljevu, najgora u povijesti SAD-a nastala je nakon eksplozije i požara na platformi Deepwater Horizon 20. travnja, koja je potonula dva dana kasnije. U havariji je poginulo 11 radnika.
U zaljev je do sada isteklo između 528.000 i 836.000 barela nafte (1 barel=159 litara), prema procjenama savezne vlade. Godine 1989., kod nasukavanja tankera Exxon Valdez uz obalu Aljaske, u more je isteklo 260.000 barela nafte. (Hina)
