Kako u ponedjeljak prenose banjalučke "Nezavisne novine", oznakom geografskog podrijetla BiH je do sada uspjela zaštititi tek med od kestena koji se proizvodi na području Cazina, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, te ručni rad odnosno heklanje, karakteristično za područje Gračanice u središnjoj Bosni.
U postupku stjecanja prava na geografsku oznaku i podrijetlo trenutačno je još šest proizvoda iz BiH, a radi se o četiri zanatska i dva poljoprivredna proizvoda.
Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su poduzele znatno ozbiljnije napore na zaštiti prava na autohtone proizvode.
>>Već krajem godine istarski pršut mogao bi postati zaštićeni hrvatski proizvod
Hrvatska je tako odavno zaštitila proizvode poput baranjskog kulena, ličkog krumpira i dalmatinskog pršuta, a Srbija je na popis zaštićenih uspjela uvesti čak 58 svojih proizvoda, uključujući leskovački roštilj.
Kašnjenje u zaštiti ovih proizvoda može dovesti i do dugotrajnih sporova poput onoga kojega Hrvatska i Slovenija trenutačno vode oko kranjske kobasice.
Oznaka geografskog podrijetla nekog proizvoda i njegova zaštita ujedno je jamstvo posebne kvalitete koje istodobno osigurava i bolji plasman na tržištu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Neugodan susretSpustio se u podrum i prestravio: "Prostrijelila ga je pogledom, a djelovala je zastrašujuće"
-
Poziv Domagoja MikićaNebo iznad hrvatskog grada je među najzagađenijima u Europi: "Našli smo spojeve koji mogu biti opasni"
-
Upravljanje destinacijomSezona još nije ni počela, a već se krše obećanja: Zašto su dubrovačke vlasti dopustile da u grad pristane više od dopuštenog broja kruzera?
