Bečki ured UNODC naručio je istraživanje koje je 2010. godine provedeno u sedam država zapadnog Balkana i u kojemu je o problemu korupcije intervjuirano 25 tisuća ljudi. U BiH je anketirano pet tisuća osoba starosti između 18 i 64 godine, a prema rezultatima predstavljenim u utorak u Sarajevu došlo se do podataka kako je petina ispitanika tijekom 12 mjeseci izravno ili preko člana obitelji bila povezana s davanjem mita.
Ispitivanje je istodobno ukazalo na to da je podmićivanja bilo više u Federaciji BiH, gdje je za tim posegnulo oko 25 posto ispitanika, nego u Republici Srpskoj, gdje je podmićivanju svjedočilo ili je u njemu sudjelovalo 10 posto anketiranih. Prema prikupljenim podacima, 80 posto mita daje se u gotovom novcu, a ostatak u obliku hrane ili pića. Prosječna visina mita koja se daje u BiH je 112 eura, a novac se najčešće izdvaja kako bi se izbjeglo plaćanje kazni ili kako bi se ubrzala neka procedura.
Istraživanje, međutim, pokazuje i to kako kako se najviše mita daje liječnicima - čak 54 posto. Slijede policijski službenici s 52 posto te medicinske sestre, kojima je mito davalo 31 posto ispitanih. Tek 2,4 posto ispitanih kazalo je kako je prijavilo slučaj podmićivanja, a ogromna većina koja se na taj korak ne odlučuje smatra da ima veću korist od davanja mita ili pak drži da na njihovu prijavu nitko ne bi obratio pozornost.
>> Lokalni izbori u BiH - kao u crtiću!
'Prema onome što smo doznali, nakon nezaposlenosti, slabog rada vlade te siromaštva, korupcija je za građane BiH četvrti najveći problem s kojim se sučeljavaju', kazao je predstavnik UNODC-a Michael Jandl.
Voditelj operacija pri Uredu posebnog predstavnika Europske unije u BiH (EUSR) Holger Schroeder prikupljene je podatke o korupciji u BiH ocijenio 'alarmatnim'. 'Ovo pokazuje kako je korupcija duboko ukorijenjena u živote ovdašnjih ljudi', kazao je Schroeder dodajući kako BiH ipak nije iznimka jer se s tim problemom susreću i druge zemlje regije kao s "nasljeđem komunizma i ratnih zbivanja".
Schroeder je istaknuo kako su u EU odlučni u tome da proces proširenja Unije vežu za napredak država-kandidata u borbi protiv korupcije, no spremni su i pomoći da se taj problem pokuša držati pod kontrolom.
BiH je za sada uspostavila zakonske okvire za borbu protiv korupcije, no ne i učinkovite mehanizme. Ravnatelj Agencije za borbu protiv korupcije podsjetio je tako kako agencija kojoj je na čelu trenutačno zajedno s njim ima tek tri zaposlenika, a do kraja godine trebala bi ih imati jedva deset. 'Agencija još ne radi jer je suočena sa stalnim opstrukcijama', kazao je Lisak novinarima prebacujući odgovornost na političare. Ilustrirao je to činjenicom kako je nakon višemjesečnih rasprava za rad agencije u državnom proračunu tek 50 posto potrebnih sredstava. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
