Kako su izvjestili lokalni mediji od kojih neki sugeriraju da je riječ o očevidnoj provokaciji organiziranoj uoči obilježavanja 11. srpnja, na stotine velikih fotografija postavljene su na drvenim kolcima pobodenima uz cestu koja do Potočara vodi iz pravca Bratunca.
Načelnik te općine potvrdio je da je dao suglasnost za postavljanje fotografija, a da je inicijativa potekla od članova obitelji poginulih Srba.
"Prošlo je 30 godina, a nitko nije odgovarao za 3267 ubijenih Srba od kojih su gotovo polovica bili civili koji su ubijeni u svojim kućama i dvorištima. Na ovaj način želimo da ukažemo da za ubijene Srbe nema zemaljske pravde", kazao je bratunački načelnik Srđan Rankić.
Kazao je da je ljutit jer nitko od predstavnika međunarodne zajednice ne dolazi u Bratunac kada se ondje organizira podsjećanje na srpske žrtve dok svi idu u Potočare 11. srpnja. Interpretacija načelnika Rankića je da se tog datuma u Srebrenici zapravo komemoriraju "poginuli vojnici" Armije BiH dok su na srpskoj strani, kako tvrdi, ginuli uglavnom civili.
Za razliku od načelnika Bratunca, češki premijer Petr Fiala čija zemlja trenutačno predsjeda Vijećem EU, ocijenio je u subotu da je Srebrenica i danas velika opomena cijeloj Europi te da srebreničke žrtve, odnosno zarobljenici koji su ubijeni ne smiju biti zaboravljene, posebice sada kada Rusija napada Ukrajinu.
V červenci roku 1995 došlo během války v Bosně a Hercegovině k masovému vraždění zajatých civilistů – ke genocidě ve Srebrenici. Tato událost je považována za jeden z největších válečných zločinů od druhé světové války v Evropě. Ukazuje se ale, že ani dnes není Evropa v bezpečí.
— Petr Fiala (@P_Fiala) July 9, 2022
"Ponovo smo svjedoci stravičnog nasilja i pokolja civila, ovoga puta od Putinove Rusije koja je agresivno napala Ukrajinu. Jačanje europske sigurnosti jedna je od primarnih zadaća češkog predsjedanja Europskom unijom i to bi trebao biti cilj svih nas", napisao je Fiala na svom Twitter nalogu.
U ponedjeljak će u Potočarima uz komemoraciju biti pokopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Procjene su da je tijekom deset dana srpnja ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, a za posmrtnim ostacima njih oko tisuću i dalje se traga.
Zbog odgovornosti za počinjenje genocida u Srebrenci bivši politički i vojni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni su na doživotni zatvor.
