Kako se pojašnjava, u prvom krugu glasovanja potrebnu većinu glasova za članstvo u Vijeću za dva mjesta za istočnoeuropske skupinu zemalja dobila je Slovenija dok se u drugom odlučivalo između BiH i Bjelorusije.
Kandidaturi BiH glas je dalo 112 zemalja dok je za Bjelorusiju, koju Washington opisuje kao posljednju europsku diktaturu, glasovalo njih 72.
Vijeće za ljudska prava UN-a čije je sjedište u Ženevi utemeljeno je 2006. posebnom rezolucijom Opće skupštine kako bi zamijenilo diksreditiranu i politiziranu Komisiju za ljudska prava, a jedan od ciljeva bio je spriječiti da neki od najgorih kršitelja ljudskih prava budu njegovi članovi.
To tijelo ima 47 članova koji se biraju na tri godine s mogućnošću jednog produženja mandata.
Rezultat predstavlja pobjedu za zapadne zemlje koje su u posljednji trenutak nagovorile BiH da istakne svoju kandidaturu u nadi da će tako izbaciti Bjelorusiju koja bi inače zajedno sa Slovenijom bez problema ušla u Vijeće.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH ocijenilo je kako je ovaj izbor znak povjerenja članica UN da će ta zemlja podupirati najviše standarde u zaštiti ljudskih prava.
