Obitelji i rodbina žrtava nezadovoljni su i šokirani presudom Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom su danas dvojica od petorice optuženih za ubojstva 16 hrvatskih civila u Sotinu koncem 1991. godine osuđena na ukupno 24 godine zatvora, dok promatrači ocjenjuju da su u ovom slučaju izostale kazne za zapovjednu odgovornost i politički konktekst etničkog čišćenja.
Pročitajte i ovo
"Apsolutno smo nezadovoljni, šokirani. Ne mogu se u ovom trenutku odlučiti jesu li neke stvari u presudi posljedica naivnosti suda ili namjerni previd nekih bitnih činjenica. Očekivali smo barem minimum dostojanstva prema žrtvama. Možemo zaključiti da se za počinitelje tražilo svako opravdanje, dok su žrtve svedene na broj - 13 ubijenih", kazala je za Hinu Ana Herman, kojoj su u Sotinu koncem 1991. godine stradali baka, djed, teta i dva ujaka.
Njezino je uvjerenje, koje dijele i srodnici ostalih stradalih Sotinjana, da su "mnogi svjedoci bili suzdržani u svjedočenjima". "Jasno nam je i zašto - i ti svjedoci su lako mogli biti okrivljenici jer su i oni svjedoci na neki način sudjelovali - ili u pravljenju popisa za iseljavanje ili u pomaganju ubojstava. Krivo je ili naivno bilo naše očekivanje da će ti svjedoci odjednom doživjeti prosvjetljenje i priznati kako je ubijeno 13 ljudi", kazala je Herman.
Slučaj Sotin: Svjedoci potvrdili navode optužnice protiv prvooptuženog Žarka Miloševića
Njezino i ogorčenje članova obitelji i srodnika ubijenih utoliko je veće jer se presuda i krivnja svela na samo dvojicu od petorice optuženika.
"Apsurdno je da svjedok pokajnik ili okrivljeni suradnik, dobije devet godina, a oni o kojima je svjedočio nisu optuženi. To je sumrak sudstva", kategorična je Herman.
Presuda je očekivana i za Sandru Milić, čiji je otac nestao u Sotinu 30. rujna 1991. i ne zna mu se grob, a mama joj je silovana, a počinitelj nije procesuiran iako se zna tko je.
"Očekivali smo ovakvu presudu s obzirom na situaciju u Srbiji i posljednje postupke koji su vođeni. Žalosno je što se kao ključni svjedoci uzimaju članovi obitelji i sud cijeni njihove iskaze kao dokaze, a svi mi znamo koliko znaju šta se sve događalo koncem 1991. godine”, kaže Sandra Milić. Ona je uvjerena da je "ovakvoj presudi pomoglo i to što je svaki od svjedoka branio sebe i neće priznati šta se dogodilo".
"Sve su svaljivali na Žarka Miloševića koji je priznao i već mu je presuđeno, te na troje ljudi koji su u međuvremenu umrli i ne mogu svjedočiti niti biti optuženi i kažnjeni", objašnjava Milić ljutnju i nezadovoljstvo svojih suseljana presudom.
Milošević priznao ubojstva i sudjelovanje u ubojstvima civila u Sotinu 1991.
Članovi obitelji kažu kako su "svjesni da je od ubojstva prošlo mnogo godina", ali svi sumnjaju da "i počinitelji i svjedoci iskreno osjećaju krivnju".
"Pokazalo se da nisu imali grižnju savjeti - da jesu rekli bi prije, a ne čekali tolike godine da priznaju i pokažu gdje su zakopana tijela. Mi očekujemo da i naši susjedi u Sotinu, koji znaju istinu ili dio istine, kažu i pomognu da dođemo do saznanja što je sa stradalim članovima naših obitelji", kaže Sandra Milić, koja još ne zna istinu o svom ocu, a za silovatelja njezine majke zna da je bio svjedok u postupku za ratni zločin na Ovčari kod Vukovara i da ga znaju pod imenom "kapetan Boro".
Slučaj Sotin ići će pred Međunarodni sud za ljudska prava
Predstavnik obitelji iz Sotina Igor Matijašević, koji je bio na izricanju presude u Beogradu za Hinu je u Vukovaru izjavio kako su razočarani presudom, prvenstveno jer je Sudsko vijeće, po njegovu mišljenju, uzimalo iskaze koji su njima odgovarali da bi se oslobodilo optuženog kapetana JNA Miroslava Milinkovića.
"Za njega su, smatram, doista postojali čvrsti dokazi. Očito se i dalje štiti JNA i njeni oficiri. Ako se i dalje budu postavljali ovakvi standardi suđenja pitamo se tko će biti osuđen, obitelji neće dobiti satisfakciju, a zločinci će se nekažnjeno šetati, rekao je Matijašević u telefonskoj izjavi za Hinu .
Vjerujem da će se pravomoćna presuda donijeti na jesen, nakon koje ćemo pred Međunarodnim sudom za ljudska prava iznijeti ovaj slučaj i pokazati kako se to sudi u Srbiji. Kako je rekao Matijašević, ovim suđenjem ipak su uspjeli u jednome, 2013. otkrivena je masovna grobnicu s 13 civila . Kako je istaknuo, ovim suđenjem obuhvaćena je četvrtina sotinskih žrtava, a nastavit će se s pokušajima da se i za ostale žrtve pokrene sudski proces.
Zastupnica obitelji žrtava i oštećenih Marina Kljaić nezadovoljna je presudom, ali kaže kako "nažalost nema pravo žalbe, jer njezini klijenti nisu stranke u postupku".
Obitelji žrtava iz Sotina očekuju osuđujuću presudu, ali ne i pravdu
"Ovakvom presudom ne možemo biti zadovoljni jer je sud ukazao na to da su trojica oslobođenih krivi, ali da im krivnja nije potvrđena zbog nedostatka dokaza. Postavlja se pitanje kriterija za dokazivanje. U posljednje vrijeme smo svjedoci podizanja kriterija dokazivanja kad su u pitanju presude za ratne zločine pa se javlja opravdana bojazan što se po takvim kriterijima može biti ocijenjeno kao nesporno dokazana krivnja", kaže odvjetnica Marina Klajić.
I ona konstatira da "osobe koje su se pojavile kao svjedoci znaju mnogo više, ali bi sebe mogle izložiti kaznenoj odgovornosti" budući se neki od njih nalaze na optužnici u Hrvatskoj.
Promatrači koji su pratili sudski proces protiv petorice optuženih za zločine u Sotinu ukazuju na to da je u posljednjih nekoliko godina promjenjena sudska praksa i da se u procesima za ratne zločine inzistira na više svjedočenja koja bi potvrdila namjeru, motive i ubojstva.
Istodobno, u konkretnom slučaju promatrači konstatiraju kako je "nesporno utvrđeno da je hrvatsko civilno stanovništvo u Sotinu bilo obespravljeno i da je bilo etničko čišćenje, o čemu je odluka donesena na višoj razini", ali to ni u ovoj optužnici ni u drugim slučajevima zločina u Hrvatskoj nije navedeno i "sud tu nije mogao ništa".
'Nije dovoljno jedno svjedočenje'
"U posljednje 2-3 godine promijenjena je sudska praksa u kontekstu odluke šta je dovoljno za sudsku presudu. Prije je bio dovoljno dokazati namjeru, a sad traže da se za svakog pojedinog počinitelja dokaže svaka pojedinačna radnja izvršenja zločina", komentiraju za Hinu promatrači sudskog procesa za zločine u Sotinu.
Ukazuju također na to da se u konkretnom slučaju pokazalo kako "nije dovoljno jedno svjedočenje već se traže dva svjedoka koji će nesporno potvrditi zločin, a materijalnih dokaza nema s obzirom na protok vremena".
Pravosuđu Srbije zamjera se da još ne koristi institut zapovjedne odgovornosti uz napomenu da se "uz pregovaračko poglavlje 23 (o pravosuđu i ljudskim pravima) za članstvo u EU i suđenja za ratne zločine decidirano traži i da Srbija počne procesuirati srednju i višu razinu zapovjednika jer bez toga neće moći zatvoriti to poglavlje".
15 godina Mitroviću, a Miloševiću 9 godina zatvora
Sudsko vijeće Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u petak je za zločine u Sotinu krajem 1991. godine i ubojstva 16 hrvatskih civila nepravomoćno osudilo dvojicu od petorice nekadašnjih pripadnika milicije i teritorijalne obrane na ukupno 24 godine zatvora.
Kazna od 15 godina izrečena je Draganu Mitroviću, a Žarko Milošević je ranije, po sporazumu o priznanju krivnje, kažnjen sa devet godina zatvora. Trojica suoptuženika za pomaganje u ubojstvu 13 civila - Dragan Lončar, Mirko Opačić i Miroslav Milinković, oslobođeni su optužbi u nedostatku dokaza, obrazložilo je sudsko vijeće.
Prema tvrdnjama predsjednice sudskog vijeća Vere Vukotić, izricanjem presude slučaj Sotin nije u potpunosti zatvoren i riješen jer postoje još dvojica osumnjičenih - Željko Jokić i Goran Pavić, protiv kojih je postupak u prekidu jer nisu dostupni pravosuđu, budući da se nalaze u Australiji i Kanadi (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
