Prema djelomičnim rezultatima prijevremenih parlamentarnih izbora u sjevernoj belgijskoj regiji Flandriji najjača stranka postao je NVA De Wevera koji se otvoreno zauzima za postupni raspad zemlje, dok je u južnoj frankofonoj regiji Valoniji i u Bruxellesu najviše glasova dobila Socijalistička stranka Elia di Rupa. Pitanje premijera 'za mene nema velike važnosti. O tome se treba dogovoriti. Ako taj položaj pomaže frankofonima, ja sam spreman to žrtvovati', izjavio je pred svojim pristašama nakon objave djelomičih rezultata De Wever. 'Flamanci su glasovali za promjene, nećemo ih razočarati. Država se mora reformirati', istaknuo je De Wever čija je stranka prema djelomičnim rezultatima osvojila oko 30 posto glasova u Flandriji, što nosi 30 zastupničkih u donjem domu belgijskog parlamenta koji ukupno ima 150 zastupnika.
Pročitajte i ovo
On je u svojem govoru uputio umirujuću poruku frankofonom stanovništvu u Valoniji i u Bruxellesu. 'Sedamdeset posto Flamanaca nije glasovalo za nas. Morat ćemo graditi mostove prema drugim flamanskim i frankofonim strankama. Nikome nije u interesu da blokira zemlju. Potrebna nam je struktura koja funkcionira', rekao je De Wever u govoru koji više skriva nego što otkriva. On i njegova stranka zauzimaju se za tihi i postupni nestanak savezne države Belgije čiji bi se preostale nadležnosti prenijele na Flandriju i Valoniju. Frankofono stanovništvo u Valoniji i u bruxelleskoj regiji protivi se daljnjem slabljenju savezne države. De Wever prešutno naznačuje da bi u takvom razvoju događaja Bruxelles ostao u Flandriji, kamo zemljopisno pripada, ali u njemu danas živi preko 80 posto frankofonog stanovništva. Područje glavnog grada Bruxellesa, koji je treća belgijska federalna jedinica, glavni je kamen spoticanja između Flamanaca i frankofonih Belgijanaca.
Di Rupo: Flamance treba saslušati
De Wever, krupni i punašni 39-godišnjak iz Antwerpena, otac četvoro djece, po obrazavanju je povjesničar. Ovim izbornim uspjehom, vješti populist postao je nezaobilaznim čimbenikom u predstojećim pregovorima o formiranju vlade. Bart De Wever potječe iz obitelji koja je politički bliska flamanskoj ekstremnoj desnici. 'Mi ne želimo revoluciju. Ne želimo preko noći proglasiti neovisnost Flandrije', poručivao je tijekom predizborne kampanje De Wever. Neovisnost Flandrije je za njega kranji cilj, a međuvremenu prije nego što Belgija 'ispari', on predlaže konfederaciju u kojoj bi regije imale veće ovlasti od središnje vlade. Šef PS-a, stranke koja je pobijedila u frankofonom dijelu zemlje Elio di Rupo u svojem je govoru istaknuo da je potrebno saslušati poruku koju su svojim izborom uputili Flamanci. 'Veliki dio flamanskog stanovništva očito želi da naša zemlja evoluira na institucionalnom planu. Kako bi se naša zemlja stabilizirala, treba saslušati tu poruku', istaknuo je Di Rupo, koji se spominje kao mogući budući premijer. Ako se to dogodi, on će biti prvi frankofoni političar na premijerskom položaju u zadnjih 30 godina.
Elio di Rupo, 58-godišnji doktor kemijskih znanosti, potječe iz brojne obitelji talijanskog podrijetla. U javnosti je prepoznatljiv po obojenoj crnoj kosi i leptir mašni bez koje se nikada ne pojavljuje. Bio je zastupnik, senator, zastupnik Europskog parlamenta, ministar obrazovanja i potpredsjednik vlade. On se nije službeno kandidirao za novog belgijskog premijera, ali je u predizbornoj kampanji isticao da ne bi prihvatio taj položaj ako bi to bilo na štetu frankofonog stanovništva. Njegova je stranka, prema djelomičnim rezultatima, osvojila 36 posto glasova u Valoniji i u Bruxellesu. (HIna)
