"Susret Grabar-Kitarović i Trumpa u Poljskoj mijenja smjer hrvatske vanjske politike"

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorit će i pitanje LNG terminala na Krku, u sklopu sastanka na vrhu Inicijative triju mora.

Pročitajte i ovo Gost Dnevnika Nove TV Završnica kampanje u SAD-u dovela je do atmosfere usijanja: "Tko osvoji ovu državu bit će u prednosti" Izbori u SAD-u Obavještajne službe upozoravaju na uplitanje Rusije u predizbornu kampanju: "Video imigranta je lažan"

"Hrvatska ima kodificiran velik okvir svoje vanjske politike, no ovaj susret (Grabar-Kitarović - Trump) u svakom slučaju mijenja taj smjer, prije svega u odnosu na poziciju Hrvatske na jugoistoku Europe i u odnosu na zemlje u okruženju. LNG terminal je prije svega hrvatski nacionalni interes, no on postaje i važan geostrateški projekt. Transfer ukapljenog američkog plina na terminal na Baltiku, u Poljskoj, otvara jedan okvir i otvara jednu novu vertikalu koja izravno utječe i na cijenu ruskog plina i na ruski utjecaj u Europi. Ta vertikala, dakle LNG terminal Krk i LNG terminal Poljska je izravna konkurencija rusko-njemačkom projektu Sjeverni tok 2 i zbog toga je Njemačka, prilikom arbitražne odluke reagirala onako kako je reagirala, odnosno stala na stranu Slovenije, a Amerika je stala na stranu Hrvatske, tvrdeći da je to bilateralno pitanje. Dakle riječ je o jednom novom konceptu, koji je stvoren u jednom novom svjetskom poretku, u odnosima Zapada i Rusije i koji je uzrokovao prije svega rat u Ukrajini, ali i Brexit. Hrvatska predsjednica otvorit će i pitanje dvostrukog oporezivanja te pitanje BiH, koju Europska unija, također na inicijativu Njemačke želi prekonstituirati i napraviti nekakav koncept građanske države, što jednostavno nije moguće. Govorit će i o Makedoniji i cijelom euroatlantski neitegriranom prostoru u kojem su ulozi jako, jako veliki. To je zapravo prigoda da se Donaldu Trumpu skrene pozornost da se konačno stvori određeni policy making prema ovom dijelu Europe, prema našem dijelu Europe, koji se nalazi na jednoj velikoj geostrateškoj vjetrometini", ističe Petrović.

"Prijepora ima oko navedenog sastanka, ali te prijepore stvara vlada u Berlinu sa svojim saveznicama. Na primjer, Austrija šalje svojeg veleposlanika. Ne dolazi dakle austrijski predsjednik niti austrijski kancelar, što je dovoljno jaka poruka. Što se tiče Donalda Trumpa, ovo je njegov drugi dolazak u Europu u vrlo kratkom vremenu i on pokazuje ono što je rekao u svom inauguracijskom govoru, a to je da Europa ostaje sidrište američke vanjske politike", kaže Petrović.

Američki pokušaj podjele Europe?

Završne pripreme u Varšavi pod budnim su okom američkih agenata. Donald Trump počasni je gost sastanka na vrhu hrvatsko-poljske Inicijative triju mora.

"Za obične ljude ovo je nešto posebno. U očima Poljaka američki je predsjednik uvijek bio jak. Meni osobno, ništa posebno. Da, posjet je važan, ali je još važnije kakvi će biti politički zaključci ovog posjeta", smatra Piotr, građanin Varšave.

Trumpov posjet Varšavi ne gledaju svi s odobravanjem. Poljska vlada u nekoliko je stvari, poput primanja izbjeglica, u sukobu s Europskom unijom. Dio europskih dužnosnika Inicijativu triju mora vidi kao američki pokušaj podjele Europe, a takve ocjene odbacuju i hrvatska predsjednica i njezin poljski kolega koji će održati i bilateralne sastanke s Trumpom. Tvrde kako inicijativa nije usmjerena ni protiv koga, već je njezin cilj jačanje gospodarske suradnje.

Partneri iz NATO-a pozorno će osluškivati Trumpov govor samo 300 kilometara od ruske granice. Ove je godine na sjeveru Poljske otvoreno i zapovjedništvo NATO-a za to područje.

"Želim da Poljska ima potporu kada je riječ o obrani, ako izbije rat da ne ostanemo sami, da imamo saveznike", poručuje Katarzyna, stanovnica Varšave.

Prema poljskim medijima vlada je obećala Bijeloj kući kako će Trumpa u Varšavi dočekati oduševljena publika, pa su zato vladajući platili i autobuse kojima će stići simpatizeri iz cijele zemlje. Simpatizeri, ali u mnogo većem broju prosvjednici protiv Trumpa, očekuju se u Hamburgu u koji Trump odlazi nakon sastanka u Varšavi. Na summitu u Njemačkoj okupit će se lideri 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta, a za njihovu sigurnost brinut će se 20 tiusća policajaca.

"Očekujemo oko 7, 8 tisuća ljudi koji su spremni na nasilje. Kao veliki grad imamo iskustva s takvim prosvjedima i znamo se s njima nositi. I prošli smo sve moguće scenarije koji se mogu dogoditi", kaže Ulf Wundrack, glasnogovonik hamburške policije.

U Hamburgu će se prvi put sastati i dva lidera vodećih svjetskih sila, američki i ruski predsjednik.