Od bilateralnih tema s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, dominirale su potencijalni ulazak Hrvatske u schengenski prostor oko 2020. godine, gospodarske teme i pripreme Hrvatske za ulazak u eurozonu. Ipak bih ocijenila da su susretom Macron-Planković u utorak dominirale regionalne teme, prije svega BiH, koju je premijer nametnuo kao ključnu temu.
Pročitajte i ovo
Plenkovišć je Macrona upoznao s rezultatima izbora u BiH i objasnio što je to što Hrvatima onemogućava da u izborima za člana Predsjedništva legitimiraju svojeg predstavnika, dakle osobu kojoj su oni dali politički legitimitet.
Francuska nije toliko aktivna u BiH, obzirom na Macronovu politiku usidrenja, a ne proširenja. Zapravo se sve to prepušta i spušta na razinu veleposlanika u Sarajevu i manje-više se staje uz njemačke stavove i njemačku politiku. Nisu čak niti dobro upućeni u cijelu političku konfiguraciju i arhitekturu, dosta kompliciranu, BiH no Macron je nakon sastanka rekao da bi se, obzirom na sve to što je čuo, BiH mogla naći na jednoj od idućih sjednica Europskog vijeća.
Ono što Macrona zanima u regiji jest Kosovo. On je pitao, kako doznajem, premijera Plenkovića kakav je hrvatski stav oko mogućeg rješenja zamjene teritorija između Srbije i Kosova. Takođe je rekao kako bi Vučić, ako se to eventualno dogodi, prije to mogao riješiti sa Srbima, nego što bi Tači to mogao riješiti s Kosovarima.
Francuska u pogledu Kosova nije toliko tvrda, kao primjerice Njemačka. Macron smatra da je sve to moguće ako se Srbija i Kosovo dogovore te da im treba prepustiti još neko vrijeme.
Sam sastanak Macrona i Plankovića ocijenila bih kao dobar, tim više što Predsjednica dolazi u Pariz u studenom, na Parišku mirovnu konferenciju, posvećenu završetku Prvog svjetskog rata. S Macronom će se osobno naći u Lilleu, gdje će zajedno navijati u finalu Davis Cupa.
Susret Predsjednica Kolinde Grabar Kitarović i Emmanuela Macrona biti će iskorišten i za jedan neformalni sastanak, obzirom na to da francuski predsjednik u siječnju dolazi u državnički bilateralni posjet Hrvatskoj.
Plenkovićev posjet je u svakom slučaju dobar, ako su se pokrenuli odnosi s Francuskom, velikom i važnom zemljom, jednom od okosnica EU i stalnom čalnicom Vijeća sigurnosti UN-a.
Naravno, ako hrvatska politika, a nemogu to znati, ima jasno definirane ciljeve što želi od Francuske i na koji način Francuska nama može biti partner unutar EU, kako bi Hrvatska ostvarila svoje interese, ne samo u BiH gdje je riječ o legalno-pravnom interesu koji je i strateški meki trbuh Hrvatske, već i u nekim problemima u regiji, ponajviše sa Srbijom.
Ako su ovim sastankom definirani ciljevi i ako se pokrenuo taj proces, onda je današnji susret Plenkovića s Macronom bio zapravo vrlo dobar.
