Američki izbori 2016. godine kao pobjednika su iznjedrili kandidata kojemu na početku predsjedničke utrke nitko nije davao prevelike šanse. Donald Trump do pobjede je došao nošen glasovima bijelaca iz američke radničke klase, nižeg obrazovanja i starijih od 45 godina, kako su pokazale izlazne ankete.
Pročitajte i ovo
Procvat nove industrije u gradovima, koja nije utemeljena na rudnicima i tvornicama, u drugi je plan potisnuo obične radnike bez fakultetskih diploma, koji na ubrzanom, globalizaciji okrenutom tržištu više nisu bili toliko konkurentni. Zbog te se činjenice u ovom sloju američkog društva razvio jaki pesimizam.
Ta je frustracija pomogla Donaldu Trumpu da bude izabran za novog vođu najveće sile zapadnog svijeta. Bio je to svojevrsni revolt radničke klase bijelaca, koji su osjećali kako u vlastitoj zemlji imaju sve manje političke snage.
Oni su glasujući za Trumpa pokazali kako više ne žele podupirati dosadašnju politiku obiju velikih stranaka, a koja je bila usredotočena na gospodarske odnose s inozemstvom i podržavala priljev velikog broja stranih radnika. Također, odluka ovih birača odraz je rastuće nejednakosti i ekonomske dislociranosti koja je obilježila američku ekonomiju u ovom stoljeću.
Pojas hrđe kao prekretnica
Bijeli Amerikanci i Amerikanke bez fakultetskih diploma činili su više od trećine Trumpovih birača na američkim izborima 2016. godine. Oni su temelj njegove pobjede u Pojasu hrđe (Rust Belt), znanom još i kao Tvornički pojas, koji obuhvaća sjeveroistočne i srednjoatlantske države SAD-a te istočni dio američkog Srednjeg zapada, koje su u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća bile pogođene deindustrijalizacijom.
Ovi su birači ovakvom odlukom na izborima istovremeno izrazili i duboku rasnu i kulturalnu tjeskobu. Nerijetko su oštrog stava da ilegalni migranti trebaju biti deportirani, ali po anketama važnije je za njihovu odluku bilo duboko neprijateljstvo prema dosadašnjoj vlasti u Washingtonu, kao i ekonomski problemi.
Polovica tih birača istaknula je kako je gospodarstvo bilo presudno za odluku kome će dati svoj glas na izborima, a većina ih je pritom isticala da jačanje međunarodne trgovine s drugim zemljama ukida radna mjesta u Americi. Te frustracije imaju duboke korijene. Od 1975. do 2014. godine, po podacima Centra za proračun i političke prioritete, muškarci bijelci bez sveučilišne diplome bilježe pad osobnih prihoda za čak 20 posto, piše Washington Post.
Iako su lani zbog oporavka američkog gospodarstva njihovi prihodi porasli za respektabilnih 6 posto, to nije bilo dovoljno da ublaži njihovo ogorčenje. U isto su vrijeme, naime, gledali kako se bogati u njihovoj zemlji sve više bogate. Gradovi kao što su San Francisco, Boston i Washington stvarali su sve više radnih mjesta, kojima oni iz manjih, ruralnih sredina nisu imali pristup.
Obećanja bez pokrića
Trump im je stoga obećao obnovu stare industrijske ekonomije reprogramiranjem međunarodnih trgovinskih sporazuma i mijenjanjem carina na uvoz te deportiranjem imigranata, koje oni smatraju konkurencijom. Obećao im je i brzi gospodarski rast putem smanjenja poreza, deregulacije i jačanja eksploatacije ruda i fosilnih goriva.
No, mnogi ekonomisti, uključujući i neke iz redova konzervativnih političkih snaga, smatraju da te mjere neće poboljšati položaj radničke klase te ističu kako on ignorira više ključnih pitanja, kao što je potreba za poboljšanjem edukacije radnika ili mjere kojima bi se oni potaknuli da se zaposle u regijama u kojima vlada veća potražnja za radnom snagom.
Abby McCloskey, ekonomistica specijalizirana za srednju klasu, kazala je kako to najviše razočarava kod američkih izbora 2016. godine. Navela je i kako je Trump cijelo vrijeme isticao kako je cijeli sustav ciljano okrenut protiv radničke klase, a sve ne bi li se domogao što više glasova birača iz ove skupine.
Najveći problem koji je Trump uspio riješiti na svom putu prema Bijeloj kući bilo je kako dobiti i određenu podršku visokoobrazovanih bijelaca, malu, ali važnu, a da mu to birači iz manje obrazovane radničke klase ne zamjere i kazne ga. U tome je na koncu i uspio, i upravo ga je to lansiralo na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
-
Strašna tragedijaOtac ozlijeđenog mladića iz Knina: "Znamo to, a zna i policija"
-
Penava poručioNestao spomenik koji veliča četničkog vojvodu: "Tko god ga je uklonio, znao je da dolazimo po njega"
-
Poziv Domagoja MikićaJedna odluka zagorčala život tisućama: Do svojeg mjesta umjesto nekoliko minuta putuju satima
