Gore i IPCC "trude se oko izgradnje i širenja znanja o klimatskim promjenama koje izaziva čovjek, te polažu temelje za mjere potrebne kako bi se djelovalo protiv tih promjena", objavio je norveški Nobelov odbor.
Pročitajte i ovo
Nobelova nagrada u iznosu od 10 milijuna norveških kruna, što je otprilike 10 milijuna kuna, bit će uručena 10. prosinca na svečanosti u Oslu, a dobitnici će je podijeliti na dva jednaka dijela.
Mesić čestitao Goreu
Predsjednik Republike Stjepan Mesić čestitao je u petak bivšem američkom potpredsjedniku Alu Goreu na dodjeli Nobelove nagrade za mir jer je svojom "neumornom aktivnošću" pridonio da svijet o postojanju klimatskih promjena prevlada u cijelom svijetu.
Norveški Nobelov odbor nagradu za mir za 2007. dodijelio je u petak Goreu i UN-ovu Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama jer svojim radom pridonose širenju znanja o klimatskim koje izaziva čovjek i polažu temelje za provedbu mjera protiv tih promjena.
"Smatram da ove godine ta nagrada doista dolazi u prave ruke i u pravome trenutku. Zahvaljujući Vama i Vašoj neumornoj aktivnosti, svijest o postojanju klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja prevladala je danas u cijelome svijetu. Dokaz za to bio je i nedavni sastanak na visokoj razini posvećen tome problemu kojega je sazvao
glavni tajnik UN, a na kojemu sam i osobno sudjelovao", napisao je Mesić u čestitci.
Reakcije u SAD-u na nagradu Goreu
U priopćenju objavljenom u petak ujutro u San Franciscu, 59-godišnji Gore je kazao da je "duboko počašćen" Nobelovom nagradom i ponovio upozorenje o opasnosti od klimatskih promjena i nužnosti podizanja svijesti o njima.
"Suočeni smo s istinskom planetarnom izvanrednom situacijom. Klimatska kriza nije političko pitanje, to je moralni i duhovni izazov cijelom čovječanstvu. To je također naša najveća prilika da podignemo globalnu svijest na višu razinu", rekao je Gore.
Svoju polovicu od novčanog dijela Nobelove nagrade za mir - 1.5 milijuna dolara, Gore je najavio pokloniti neprofitnom Savezu za zaštitu klime, u čijem je vodstvu.
Američke ekološke udruge pozdravile su dodjelu Nobelove nagrade Al Goreu kao veliki poticaj njihovim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
"To je sjajno. Nobelov odbor je rekao da su klimatske promjene najveća prijetnja miru u svijetu...i da će stotine milijuna ljudi biti ugrožene ako ništa ne poduzmemo u zaustavljanju klimatskih promjena", izjavio je za CNN, čelnik udruge Prijetelji Zemlje Roger Higman.
Bijela kuća pozdravila je dodjelu nagrade Goreu.
"Naravno da smo sretni što su potpredsjednik Gore i UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) primili to priznanje", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Tony Fratto.
Na dvojbu o tome hoće li nakon dobivanja najvećeg priznanja za svoju globalnu ekološku kampanju promijeniti stajalište o (ne)sudjelovanju na predsjedničkim izborima 2008., samo Goreovi najvjerniji pristaše daju pozitivan odgovor.
Njegova glasnogovornica Kalee Kreider izjavila je za TV mrežu ABC da Gore "razumije i cijeni osjećaj koji stoji iza novinskog oglasa" pokreta DraftGore.com u kojem je uz 136.000 potpisa pozvan da se kandidira, ali da "nema nikakvih planova natjecati se za predsjednika".
Bivši Goreov politički strateg Chris Lehane ocijenio je kako bi
Goreovo kasno uključivanje u utrku, unatoč tom što ima "ime, potporu u bazi i iskustvo" nosilo "nekoliko osnovnih logističkih izazova", povezanih s prikupljanjem donacija, osoblja i običnog kvalificiranja za utrku.
"Nikad ne reci nikad u politici", rekao je Lehane, ističući istodobno da je Gore "sretan i zadovoljan položajem u kojem je sada, s obzirom da ima veliki utjecaj, i znajući da bi se to moglo promijeniti ako postane kandidat".
Donna Brazile, koja je 2000. godine bila u Goreovu izbornom stožeru u predsjedničkoj utrci s Georgeom W. Bushom, izgubljenoj u ponovljenom prebrojavanju glasova na Floridi, kazala je da ne vjeruje da će Nobelova nagrada promijeniti Goreove sadašnje planove ili ono što sada radi u kontekstu klimatskih promjena.
>> Češki predsjednik kritizira dodjelu Nobelove nagrade Goreu
DOBITNICI NOBELOVE NAGRADE ZA MIR OD 1980.
2007. - Bivši američki potpredsjednik Al Gore i IPCC
2006. - Muhammad Yunus i bangladešanska Grameen Bank za pokušaje smanjenja siromaštva
2005. - Međunarodna agencija za atomsku energiju i njezin čelnik Mohamed ElBaradei
2004. - Kenijska zaštitnica okoliša Wangari Maathai
2003. - Iranska odvjetnica i zaštitnica ljudskih prava Shirin Ebadi
2002. - Bivši američki predsjednik Jimmy Carter
2001. - Ujedinjeni narodi i glavni tajnik Kofi Annan
2000. - Predsjednik Južne Koreje Kim Dae-jung
1999. - Liječnici bez granica
1998. - Sjevernoirski političari John Hume i David Trimble
1997. - Međunarodna kampanja za zabranu mina (ICBL) i njezina čelnica Jody Williams
1996. - Rimokatolički biskup Carlos Belo i Jose Ramos Horta, borci za ljudska prava u Istočnom Timoru
1995. - Anti-nuklearni aktivist Joseph Rotblat i njegova organizacija Pugwash
1994. - Izraelski premijer Yitzhak Rabin, izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres i čelnik PLO-a Jaser Arafat
1993. - Čelnik Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela i predsjednik Južnoafričke republike F.W. de Klerk
1992. - Aktivistica za ljudska prava Rigoberta Menchu iz Gvatemale
1991. - Čelnica burmanske oporbe Aung San Suu Kyi
1990. - Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov
1989. - Dalaj-lama, protjerani duhovni i politički vođa Tibeta
1988. - Mirovne snage UN-a
1987. - Predsjednik Kostarike Oscar Arias, autor mirovnog plana za Srednju Ameriku
1986. - Elie Wiesel, židovski autor i borac za ljudska prava
1985. - Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata, na čelu s Jevgenijem Šazovim iz Sovjetskog Saveza i Bernardom Lownom iz SAD-a
1984. - Desmond Tutu, čelnik Anglikanske crkve u Južnoafričkoj republici i borac protiv apartheida
1983. - Lech Walesa, čelnik poljskog sindikata Solidarnost
1982. - Švedska ministrica za razoružanje Alva Myrdal i meksički diplomat i bivši ministar vanjskih poslova Alfonso Garcia Robles
1981. - Ured UN-ovog Visokog povjerenika za izbjeglice
1980. - Argentinski aktivist za ljudska prava Adolfo Perez Esquivel
