Najviše novca trošimo na hranu! Savjeti kako smanjiti bacanje hrane i pritom uštedjeti

Budući da se u nabavku ne ide svaki dan, mnogi u trgovinama nabavljaju hranu za cijeli tjedan. Međutim, nerijetko se dogodi da se planovi izjalove, pa se obrok koji smo planirali pripremiti taj dan prebacuje na drugi. Hrana se tako dulje zadržava u hladnjaku, a mnoga završava u otpadu zbog isteka roka trajanja. Kako bismo smanjili bacanje hrane, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provodi kampanju „EU bira sigurnu hranu“ u kojoj educira potrošače kako provoditi higijenu hrane, kako je skladištiti, očuvati njezinu kvalitetu, smanjiti količinu biootpada i u konačnici uštedjeti.

Više kupujemo ako smo u nabavku otišli gladni (Foto: Getty Images)
Izbjegavajte impulzivnu kupnju

Iako mnogi u kupovinu odlaze s točnim popisom hrane koja im nedostaje u kućanstvu, još uvijek često kupujemo hranu koja nam nije nužna. Na to nas može potaknuti akcijska cijena ili pak popust na količinu. Tako se košarice brzo pune do vrha hranom koju na koncu nećemo moći pojesti jer smo kupili više od onoga što nam je trebalo. Kako bismo izbjegli nepotrebno bacanje hrane, ali i uštedjeli koju kunu, trebamo izbjegavati kupovati unaprijed pakirano voće i povrće i kupiti samo onoliko koliko nam je potrebno. Od akcijskih proizvoda treba uzeti samo one koji nisu prehrambeni ili za koje smo sigurni da ćemo ih potrošiti u navedenom roku. Također, istraživanja su pokazala da imamo tendenciju kupovati više ako smo u nabavku hrane otišli gladni, zato uvijek prije nabavke trebamo nešto pojesti kako bismo izbjegli impulzivnu kupnju.

Hranu treba skladištiti prema uputama na ambalaži (Foto: Getty Images)
Pravilno skladištite hranu

Svakim dolaskom iz trgovine hranu koju skladištimo u hladnjaku guramo dublje unutra kako bismo napravili mjesta za onu novu. Zbog toga mnoga hrana pada u zaborav, a u trenutku kada je se sjetimo njen rok trajnosti već je istekao. Zato nakon svakog dolaska kući hranu koja je već u hladnjaku treba staviti ispred one nove kako bismo ju na vrijeme uočili i iskoristili. Osim toga, na deklaraciji hrane navedena je uputa za skladištenje, pa se njome treba i voditi. Određeni dijelovi hladnjaka su niže temperature od ostalih. Donje police hladnije su od onih gornjih, a vrata su najtopliji dio hladnjaka i izložena su najvećoj fluktuaciji temperature. Tako ćemo sirovo meso ili ribu uvijek držati na najnižoj polici, između ostaloga da u slučaju curenja tekućina ne bi kapala po ostaloj hrani, mlijeko i mliječne prerađevine na gornjoj, voće i povrće u ladici na dnu hladnjaka, a hrana kao što su jaja u vratima.

Višak hrane od prethodnog dana treba iskoristiti za pripremu obroka idućeg dana (Foto: Getty Images)
Iskoristite ostatke hrane

Kako se prilikom kuhanja mnoga hrana ne iskoristi do kraja, njeni ostaci često se zaborave u hladnjaku, a potom i bace. Zbog toga svoj tjedni jelovnik treba planirati unaprijed. Višak hrane koje smo koristili jedan dan treba iskoristiti za pripremu obroka idućeg dana. Ostatke hrane potom treba spremati u prozirne posude kako na njih ne bismo zaboravili. Također, možemo se poigrati ostacima hrane i iskoristiti ih u pripremi nekih novih jela.

Upoznajte se s oznakama roka valjanosti (Foto: Getty Images)

Upoznajte se s oznakama roka trajnosti

Sva hrana ima oznaku roka trajnosti, no između navoda „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ postoji razlika. Navod „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i znači da se hrana s tom oznakom može sigurno upotrebljavati do navedenog datuma. Nakon toga datuma, ona više nije sigurna za konzumaciju. Tu je riječ o lako kvarljivoj i svježoj hrani, poput mesa, ribe i mliječnih proizvoda. Oznaka „najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane i ona znači da je hrana nakon isteka roka i dalje sigurna za konzumaciju, no njezina kvaliteta možda neće biti ista kao prije navedenog datuma. Takvu hranu nije potrebno bacati nakon isteka roka, no bitno ju je skladištiti u skladu s uputama na ambalaži od trenutka kada smo je donijeli kući. Europska komisija procijenila je da 10 % od 88 milijuna tona bačene hrane završi na toj hrpi zbog neupućenosti građana o oznakama roka trajnosti. Njihovim poznavanjem smanjit ćemo količinu bačene hrane.

Obroke treba podijeliti na manje količine koje ćemo potrošiti jednom kad ih odmrznemo (Foto: Getty Images)

Zamrznite ostatke hrane

Ako napravimo obrok za više ljudi, a konzumiramo ga samo mi, tada ostatke treba zamrznuti i ostaviti za druge dane. Obroke treba podijeliti na količine koje smo sigurni da ćemo potrošiti kada odmrznemo, označiti dan kada smo ih zaledili, a potom ih vaditi po potrebi. Kuhani obrok koji imamo spreman u zamrzivaču bit će idealan za one dane kada smo preumorni za kuhanje ručka. Isto vrijedi i za hranu poput kruha koji ne stignemo potrošiti, pri čemu je dovoljno odrezati količinu koju ćemo konzumirati, a ostatak zamrznuti za druge dane. Važno je pri tome napomenuti da jednom odmrznutu hranu ne smijemo ponovo zamrzavati.

Osim ovih smjernica kako smanjiti bacanje hrane, kampanja „EU bira sigurnu hranu“ bavi se i drugim temama te daje korisne savjete kako održavati higijenu hrane, prevenirati bolesti koje se njome prenose, izbjeći kontaminante u hrani poput akrilamida i brojne druge informacije. Savjeti će koristiti svakome, posebice danas kada je cijena svih osnovnih potrepština narasla, i pomoći da smanjimo količinu otpada, ali i uštedimo.

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Europskom agencijom za sigurnost hrane i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu po najvišim profesionalnim standardima.