Po onoj staroj - svatko konja za utrku ima, tako i hrvatski zastupnici spremno izvuku što su sve u proteklih pet godina radili u Europskom parlamentu. Od njih 11, sedmero ponovno od birača traži povjerenje za još jedan petogodišnji mandat.

Galerija


Jedanaest hrvatskih zastupnika odradilo je mandat, a njih sedam ponovno želi u Europski parlament.

Vezani članci Ivica Puljak (Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL) Puljak: Dosadašnji europarlamentarci nisu dovoljno zastupali Hrvatsku i Europu kakvu želimo Neovisni za Hrvatsku (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Neovisni za Hrvatsku: Bez izlaska na izbore ne može se ostvariti demokratska volja

Iza Ruže Tomašić je, hvali se, 600-tinjak amandmana, pet izvješća. Pa i ono o upravljanju malom plavom ribom. Tu joj se Europska komisija, kaže, strašno zamjerila pa taj posao želi dovršiti: ''Oni imaju svoju agendu, oni su htjeli da Hrvatskoj nametnu kvote, a to bi Hrvate koštalo 10 tisuća radnih mjesta, radili su iza leđa, gurali svoje amandmane, tako da su mi se stvarno zamjerili''.

Poljoprivredom se bavila Marijana Petir, no, u radu - ističe i nešto drugo: ''Znate da sam ja ustvari otkrila da je Srbija proizvela jedan zakon kojim si je dala ovlasti malog Haaga, i to sam otkrila na slučaju branitelja Veljka Marića.''

Nakon što je to ušlo u sva izvješća EP-a kao obaveza Srbiji da to promjeni, voljela bih da i Hrvatska vlada to postavi kao uvjet Srbiji.

Suradnjom s vladama, nije zadovoljan ni Jozo Radoš. Bio je član dvaju odbora: ''Bavio sam se pitanjima proširenja. Niz mojih prijedloga ušlo u rezolucije u zemljama koje pristupaju EU, ali je najvažnija je politika energetska, koja se sada treba implementirati u nacionalne zakone, a posebno sam se bavio pitanjima energetske učinkovitosti''.

Učinkovit je mandat odradila, misli, i Dubravka Šuica. Ističe borbu protiv raka, ali i zalaganje za ulazak u šengen: ''Ulazak Hrvatske u šengenski prostor je naš prioritet, vanjskopolitički i ja sam kroz odbor za vanjske poslove utjecala na to, i nadam se da ćemo uskoro, s obzirom da smo potrošili novac iz tog fonda, uskoro ući u šengenski prostor''.

Prostor unije prilikom katastrofa trebao bi imati bolju zaštitu i to kroz mehanizam civilne zaštite, na čemu je radila Željana Zovko. Ističe i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini: ''Potenciranje mira i sigurnosti na granici s jugoistočnom Europom kroz rješavanje položaja Hrvata u BiH, i kroz rješavanje BiH kao jedne stabilne zemlje koja traži svoj put kroz federalizaciju i jednakopravnost Hrvata''.

A ravnopravnost je, uvjerava Biljana Borzan, bio cilj njezina mandata: ''Bilo da se radi o potrošačima, ravnopravnosti spolova, ulaskom u uniju nismo automatski postali ravnopravni nego je postojalo određenih diskriminacija. Kad se radi o plasmanu proizvoda mi smo tretirani kao građani drugog reda''.

Tonino Picula, aktivan u vanjskim poslovima, ali i zaslužan, uvjerava - za osnivanje tajništva za otoke pri Europskoj komisiji i prvi projekt: ''Riječ je o projektu koji jamči energetsku tranziciju europskih otoka i proizvodnju energije iz čistih izvora. Pilot projekt je obuhvatio 26 otoka od kojih je 10 hrvatskih''.

Hrvatski birači reći će im je li to bilo dobro, ali i dovoljno.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr