Mikroplastika
Mikroplastika Foto: Getty Images

Plastika je svugdje oko nas, bilo da je riječ o ambalaži, elektronici, dječjim igračkama ili kozmetici. Mi smo generacija koja živi u dobu kada plastika kao materijal doživljava svoj vrhunac, ali i u dobu kada ona predstavlja 80 % sveukupnog otpada u moru. Iako se svijest o štetnosti plastike sve više i više razvija, u moru aktualnih problema jedan neprestano prolazi ispod radara.


Riječ je o mikroplastici, koja je točno onakva kako joj ime kaže - mikro, a upravo zbog svoje veličine predstavlja veliki problem kako za okoliš, ali i za nas.
Mikroplastika je plastični materijal dimenzija manjih od 5 milimetara, a najčešće nastaje raspadanjem stare plastike na sitne komadiće gotovo nevidljive ljudskom oku. Jednom usitnjena, plastiku ribe često zamijene hranom, zbog čega i jest tako opasna. Na taj način ona ulazi u hranidbeni lanac i na kraju krajeva mi smo ti koji je kroz ribu i morske plodove konzumiramo.

Dakle, problem mikroplastike nije samo estetske prirode već je mnogo veći. Znanstvenici su pronašli mikroplastiku na svakom mjestu na kojem su gledali - od najdubljih dijelova oceana do pitke vode i probavnog trakta živih organizama, pa i nas samih.
S obzirom na to da se o mikroplastici do nedavno nije ništa znalo, istraživanja su u ovom području još nova te ne postoji dovoljno podataka koji bi ukazali na to kako ona utječe na ljudsko tijelo. No utjecaj zasigurno postoji jer mikroplastika osim što je načinjena od kemikalija, na sebe navlači brojne viruse i bakterije te molekule teških metala i toksične tvari u velikim koncentracijama. Upravo se te tvari vežu uz brojne zdravstvene probleme među kojima su i reproduktivni problem te teškoće u razvoju djeteta.

Kućni budžet Prijateljski potezi: Kako zaštititi zemlju i svoj budžet?

Čuvaj svoj planet Čuvaj svoj planet, svoj dom: 10 stvari koje možeš učiniti danas za Zemljino bolje sutra

No mikroplastika ne nastaje samo usitnjavanjem postojeće plastike već se i proizvodi. Najčešće je to u preparativnoj i dekorativnoj kozmetici kako bi kreme za lice, losioni ili ruževi za usne bolje prianjali uz kožu. No taj način proizvodnje mikroplastike kriv je za samo 5 % ukupne mikroplastike koje nalazimo u morima diljem svijeta. Sva ostala mikroplastika nastaje raspadanjem većih dijelova plastike na manje dijelove.

Plastika u more u 80 % slučajeva dospijeva s kopna, a razlog tome su loše riješena odlagališta smeća, loše riješen sustav razvrstavanja smeća te neodgovorno ponašanje. Kako upravo ona čini najveći dio otpada u moru, naš lijepi plavi Jadran nije izuzetak po tom pitanju.
Iako kod nas situacija nije toliko alarmantna kao u oceanima, na rješavanju ovog globalnog problema radi Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, koji je zajedno s ribarskom udrugom Adria iz Tribunja i ribarima s Hvara, sudjelovao u projektu DeFishGear.

Riječ je o projektu u kojem su se aktivnosti bazirale na prikupljanju otpada koji se nalazi među kočarskom lovinom na brodovima. Kočarska mreža struže po morskom dnu i na taj način prikuplja otpad. Otpad se prikupljao na kočaricama i razvrstavao u posebne vreće za smeće kupljene preko projekta, kao i komunalni kontejneri u koje se taj otpad kasnije odlaže.
Na taj način ribari su u proteklih 7 godina prikupili gotovo stotinu tona otpada, što znači da dnevno prikupe oko 10-15 kg otpada. Tako su ribari kočari na našem dijelu Jadrana jedine osobe koje aktivno uklanjaju otpad s morskog dna.

Ovim problemom bave se i brojni znanstvenici i aktivisti iz Italije i Hrvatske koji su udružili snage u projektu NET4mPlastic kako bi razvili nove tehnologije za detekciju i analizu mikroplastike i radili na njezinu uklanjanju iz Jadrana. Taj bilateralni projekt ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura trenutačno je u svojim začecima.
Za sada se ona detektira tako da se neustonska plutajuća mreža zvana manta zakači za brod i povlači po površini mora jedno određeno vrijeme kako bi se uzeli uzorci. Tako su se dobili i statistički podaci koji kažu da se u Jadranu radi o količinama od 3 do 7 čestica mikroplastike po kvadratnom metru.

Iako su statistički podaci povoljni, istraživanja provedena na talijanskoj strani Jadrana govore da je taj dio Jadranskog mora među najzagađenijima u Mediteranu. Ako uzmemo da je Mediteran među najzagađenijim morima na svijetu, tada je taj podatak prilično alarmantan.

S ovim globalnim problemom najveću bitku vode gradovi koji se nalaze na samoj obali, gdje se na površini mora nakupljaju velike količine otpada. U Hrvatskoj tu bitku vode Dubrovačko-neretvanska županija, dok je situacija u drugim zemljama mnogo gora.
Iako je stanje kod nas još uvijek prilično dobro, svatko od nas svojim ponašanjem može utjecati na smanjenje otpada u moru i spriječiti gomilanje plastike na morskom dnu koje s vremenom može dospjeti u naš želudac. Ovdje stvarno vrijedi ona da čineći dobro planetu činimo dobro sebi.

Na tebi je da učiniš prvi korak za bolje sutra. Kako sačuvati planet na kojem živiš saznaj u našem specijalu ''Zemlja, više od planeta''.