Obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, na 27. siječnja, datum kad je 1945. oslobođen najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz–Birkenau, u Novinarskom domu u Zagrebu, uz preživjele logoraše i njihove potomke, nazočili su i novi izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor, predstavnik njemačkog veleposlanstva Guenter Harald Seibel, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus, zagrebački rabin Luciano Moše Prelević te ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković.
Pročitajte i ovo
Podsjetivši kako je od oslobađanja najvećeg nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz–Birkenau prošlo 74 godine, Zoričić-Tabaković je navela da je u tom razdoblju čovjek postigao mnoge uspjehe u razvoju znanosti, medicine i demokracije upitavši se je li to rezultiralo stvaranjem boljeg čovjeka i svijeta i je li nas sačuvalo od stvaranja novog fašizma te odgovorila: "Nisam sigurna, ali nadam se da je tome tako".
Zoričić Tabaković napomenula je da je unutar zagrebačke Židovske općine prije sedam godina osnovana Šoa akademija te istaknula kako im je cilj učenje o Holokaustu kako bi se spoznalo da se on dogodio u tadašnjoj civiliziranoj Europi kako bi se "gotovo industrijski uništili Židovi".
"Od tog događaja židovski se narod nije nikada oporavio", upozorila je te istaknula važnost uvođenja stalnog učenja o Holokaustu u školama. Smatra i da bi se učenjem o Holokaustu trebao steći i uvid u one ljude koji su, riskirajući svoje živote, imali hrabrosti mu se suprostaviti.
Zoričić-Tabaković: Želimo naučiti mlade kako se suprotstaviti zlu i ne biti indiferentan
"Ideja nam je bila tome naučiti mlade ljude - kako se suprostaviti zlu, kako smoći snage za to te kako ne biti indiferentan na tuđe patnje", kazala je Zoričić-Tabaković.
Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta nazočilo je i 14 pripadnika njemačkog "Marša živih" čiji su pripadnici iznijeli svoja iskustva u suočavanju s prošlošću jer su im bliski rođaci bili pripadnici fašističkog pokreta ili njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu.
Predstavnica tog pokreta Claudia Koetzer rekla je kako je Sveučilište u Tuebingenu bilo prvo njemačko Sveučilište bez Židova, a taj grad se do 80-ih godina prošlog stoljeća libio suočiti s prošlošću.
"Preko prošlosti smo položili veo šutnje", dodala je.
Upozorila je i da je u Njemačkoj svatko znao što se događalo, jer se Holokaust odvijao pred očima njemačkog naroda, a Židovi su deportirani i ubijani.
No, rekla je, o cijeloj krivnji se šutjelo te su se pravdali oko toga, a obitelji nisu pokazivale nikakvo opravdanje prema žrtvama Holokausta.
Koetzer: Imamo Marš živih i ne smijemo šutjeti
Koetzer je naglasila da su se u "Maršu živih" konkretno željeli zabaviti pitanjem šutnje jer su njihovi pretci, očevi i djedovi sudjelovali u ubijanju Židova i njihovoj deportaciji.
"I šutnja je jedan oblik antisemitizma", poručila je istaknuvši kako više ne žele šutjeti o tome kako se prošlost ne bi ponovila.
Smatra i da ne prestaje odgovornost Njemačke te su stoga i osnovali "Marš živih" u kome zajedno sudjeluju preživjeli logoraši i njihovi potomci te potomci pripadnika nacista. Koetzer, čiji je djed na strani hitlerove Njemačke ratovao u Ukrajini, rekla je i da se sada na Sveučilištu u Tuebingenu povijest proučava bez "kozmetičkih zahvata" a u tom gradu osnovan je i muzej posvećen Holokaustu. Naglasila je da se i dalje žele boriti protiv antisemitizma i mržnje prema Židovima.
Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta prikazan je i izraelski dokumentarni film "Zaboravljeni" redateljice Nitze Gonen. (Hina)
-
zločinačko udruženjeUhićenja u tijeku: Nova akcija USKOK-a i policije
-
U policijskoj postajiŠokantno otkriće: Brat osumnjičenog za ubojstvo male Danke nije umro prirodnom smrću?
-
Za Dnevnik Nove TVIvana Petrović istaknula dvije mogućnosti i poručila: "Nitko nema pravo udariti na ustavni poredak Hrvatske"
