Postojeće zakonsko rješenje, prema kojem se u slučaju neusvajanja proračuna gradova, općina ili županija, istovremeno raspuštaju predstavnička tijela i razrješuju gradonačelnici, načelnici odnosno župani, zasmetalo je aktualnoj vlasti, ističu u stranci Pametno.
Nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi nazvali su Lex Šerif te zaključili da je to jasna želja vladajućih da povećaju ovlasti svojih gradonačelnika, načelnika i župana.
Da bi uopće otkrili svrhu izrade ovog Nacrta i pokretanja promjena postojećeg zakona, ključno je, poručili su iz stranke Pametno, dokučiti stvarne motive predlagatelja.
Što ne valja s postojećim zakonom?
S tim u vezi, nameće se pitanje što je problem u postojećem zakonu, čemu uopće njegova izmjena i temeljem koje stručne podloge, dokaza ili analize je utvrđena potreba za izradom novog Nacrta Zakona?
Vladajući su, obrazlažući tu potrebu, ponudili potpuno nesuvisle argumente poput "konstatira se da između predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna postoji 'neodgovarajuća ravnoteža'", što su tipično uopćene političke floskule, ističe se u priopćenju stranke Pametno.
Neprihvatljiva je i izjava ministra Kuščevića kako bi postojeće rješenje moglo dovesti do 150 prijevremenih lokalnih izbora jer je u mandatu lokalnih jedinica od 2013. do 2017. godine, od 50 slučaja u kojima proračun nije izglasan, tek u 38 slučajeva došlo do prijevremenih izbora, dodaje se u istom priopćenju.
Činjenice
Činjenica da je u prošlom četverogodišnjem mandatu, od 576 gradova, općina i županija, tek u 38 slučajeva došlo do istovremenog raspuštanja i prijevremenih izbora, ističu u Pametno, ne da ne dokazuje potrebu za izmjenama i upućivanjem ovakvog Nacrta Zakona, već dokazuje upravo suprotno.
U razdoblju od 2013. do 2017. čak 97,8% proračunskih prijedloga uspješno je usvojeno, odnosno pronađen je kompromis između gradonačelnika, načelnika ili župana i njihovih predstavničkih tijela.
"To nedvojbeno upućuje na zaključak da do prijevremenih izbora, zbog neusvajanja proračuna, dolazi zaista rijetko. U prošlom mandatu, primjenom postojećeg zakonskog rješenja, takva situacija dogodila se u tek 1,65% slučajeva, zbog čega postojeći zakon uopće nije potrebno mijenjati", naglašavaju iz stranke Pametno.
"Znakovito" šutljiv SDP
Oštro se protive tim izmjenama zakona i smatraju da one idu u potpuno pogrešnom smjeru. Jedini razlog za ovakve promjene Pametno vidi u činjenici da vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana (62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika i 12 od 20 župana) te ovim intervencijama, kroz trenutni vladajući položaj na nacionalnoj razini, želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini, što je iznimno loše.
Nisu ostali dužni niti oporbi, točnije SDP-u, naglasivši kako je njihova šutnja "znakovita" te da oni imaju, nakon vladajućih, drugi najveći broj lokalnih dužnosnika.
Jedina želja
"Ovakav Nacrt zakona sadrži i druga loša rješenja, poput otežavanja provedbe referenduma, otvara se prostor za deprofesionalizaciju odnosno politizaciju stručnih upravnih tijela u gradovima i općinama. Uopće se ne 'jača odgovornost predstavničkih tijela' već upravo obrnuto", ističu u Pametno.
"Ne ispravlja se 'neravnoteža između predstavničkog i izvršnog tijela kod usvajanja proračuna' već se ona generira. Jedini motiv je želja za jačanjem položaja trenutno najvećeg broja dužnosnika vladajućeg HDZ-a", dodaje se u priopćenju.
Ne bi se čudili kad bi se u svojoj velikoj skrbi za troškove lokalnih izbora vladajući jednog dana sjetili i ukinuti lokalne izbore i predložili imenovanje gradonačelnika, načelnika i župana izravno od strane Vlade, zaključuju u Pametno, te se pitaju kako to da Vlada nije zabrinuta za troškove lokalnih proračuna, kada u novom braniteljskom zakonu predlaže novo opterećenje za JLS u visini 100-200 milijuna kuna, u vidu obveznog financiranja izdataka za udruge branitelja, bez da su za to osigurali i nove prihode za JLS.
