'Mi smo po pitanju gospodarenja otpadom godinama stavljali stvari pod tepih, problem se nije riješavao i mi sada zapravo hvatamo zadnji vlak. No, sigurno je da ćemo te rokove stići - to nam je cilj. Sredstva su na raspolaganju, imamo provedbene agencije, dakle, Fond za zaštitu okoliša i ministarstvo koje je ustrojeno na način da se osigura provedba tih projekata i siguran sam da ćemo u tome uspjeti', rekao je ministar Zmajlović novinarima nakon današnjeg predstavljanja Operativnog programa za zaštitu okoliša koji se sufinancira sredstvima EU-a iz pretpristupnog programa IPA.
Istaknuo je da su općine, gradovi i županije odgovorne i dužne sudjelovati u tom procesu kako bi zajednički stigli te ciljeve i izbjegli plaćanje penala. No, dodao je, to ne rade samo zbog penala nego i zbog toga što želimo urediti našu zemlju da u njoj bude ugodno živjeti i da povećamo kvalitetu života te da ono što radimo bude održivo, kako bi buduće generacije koristile isto te resurse i ljepote.
Upitan od novinara u kojem razdoblju treba uložiti predviđenih 10 milijardi eura radi dostizanja standarda EU-a i provedbu investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša, ministar Zmajlović je odgovorio kako se to odnosi na razdoblje u kojemu se moramo uskladiti sa svim standardima EU-a - što se tiče vodnog gospodarstva to je do kraja 2023., a što se tiče gospodarenja otpadom to je do kraja 2018. godine.
Za vodno gospodarstvo predviđeno je oko 4,5 milijarde eura, a za uspostavu sustava gospodarenja otpadom oko 3,2 milijarde eura. 'To su ogromna sredstva koja će trebati znati kvalitetno iskoristiti a da bismo to uspjeli moramo imati kvalitetne i dobro pripremljene projekte, a takvih projekata nije bilo, u zadnjih 10 ili 15 godina apsolutno se ništa po tom pitanju nije radilo. Imamo nekoliko svijetlih primjera, ali to nije dovoljno. Mi danas krećemo u realizaciju tih projekata, pripremu - od vlasničkih odnosa, studija utjecaja na okoliš i u konačnici dozvola za građenje', rekao je ministar Zmajlović.
>> Zmajlović: Moguće je uvođenje naknada za odlaganje otpada
Istaknuo je i kako cijena komunalne usluge, dakle sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada, mora biti ekonomski isplativa, pa će se u nekim sredinama cijena sigurno povećati, a u nekima će ostati ista, ovisno o tome kako je koje komunalno društvo dosad radilo i formiralo svoju cijenu. 'Žalosno je da u Hrvatskoj postoji već niz godina Zakon o otpadu koji je izričito naložio da se ta komunalna usluga mora plaćati prema količini, da dominantni kriterij mora biti količina otpada a ne površina stambenog objekta, a imamo situaciju da se to u rijetkim gradovima i općinama primjenjuje', rekao je Zmajlović.
Kada se stvore sve pretpostavke - osiguraju financijska sredstva i infrastruktura, zadaća Ministarstva i inspekcije zaštite okoliša bit će strogi nadzor a to podrazumjeva i sankcije prema jedinicama lokalne samouprave, najavio je. Dodao je da je obračun po količini otpada ključ kako bi cijeli sustav funkcionirao i da bi se uvela primarna selekcija. 'Dakle, da postoji ekonomska motivacija građana pored ekološke svijesti da se otpad odvaja na način na koji je to propisano i za koji će postojati infrastruktura', istaknuo je.
Izuzetno važnim je naglasio da se Grad Zagreb aktivnije uključi u rješavanje tog problema, jer, kako je rekao, Zagreb nije iskoristio priliku da u ovom prethodnom razdoblju izradi model na koji način će obračunavati komunalnu uslugu da ona ne budu isključivo po stambenoj ili poslovnoj površini već da ima i komponentu količine otpada a nije iskoristio ni priliku da se pripremi prostorno-planska dokumentacija, riješe vlasnički odnosi i da se odluči za model na koji će to organizirati. Rekao je da će inzistirati da se problem gospodarenja otpadom na području Zagreba riješava zajednički s Zagrebačkom županijom.
Najavio je da je u pripremi regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, jedan vrlo važan projekt koji obuhvaća četiri županije u sjevernom dijelu Hrvatske. Rekao je da su Bikarac kod Šibenika te Kaštijun i Marišćina (Istra i Primorsko-goranska županija) projekti koje snažno guraju naprijed i time će rješavati dobar dio problema.
Najavio je da će novi zakon o zaštiti okoliša do kraja ove godine biti u proceduri u Hrvatskom saboru i usvojen te da se osiguravaju visoki standardi zaštite okoliša, ali će proces izdavanja dozvola biti puno jednostavniji i brži. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pročitajte i ovo
europski ciljevi
Iako Hrvatska ne odvaja dovoljno otpada, neki gradovi su ipak premašili standard: "Provodimo edukaciju još od vrtića"
Večeras u Provjerenom
Sami sebe nazivaju gradom smrada: "Za ovakvu državu više se ne bih borio!"