Vlakovi u Križevcima ne jure, ali trube kao ludi i ne da pozdrave, već upozore. Znakove upozorenja i križevačku željezničku prugu odavno je "pregazio" zub vremena. No, uskoro će dobiti novu. Obnavljat će se i graditi 42 kilometra sve do mađarske granice čim Turci zasuču rukave.
"Mi smo najturskije selo u Europi", rekao je Željko Vukalović, Lemeš Križevački.
Pravi mali grad niče iznad Lemeša Križevačkog. Kamp je ovo za oko sedamsto turskih radnika. Križevčani su im već dali ruke.
"Ima već u poslu domaćica i spremačica i tako. Mi smo broj jedan iza Pelješkog mosta, tamo su Kinezi, a napravit će valjda i Turci nešto", dodaje Željko.
Megaprojekt HŽ-a težak oko dvije i pol milijarde kuna. Sufinancira se iz Europe te nije jedino gradilište. Pri kraju su radovi na toliko željenom prigorskom nadvožnjaku. Rokovi pritišću, izgradnja ne zastajkuje jer za čekanje u koloni i spuštenu rampu malo tko ima živaca.
Ipak, oni kojima se život u Križevcima vrti godinama istrpit će i radove i ulagače. Pet do dvanaest je, kažu, misle li to iskoristiti i gospodarski procvjetati.
"Bila je mesna industrija, nadaleko poznata. Tu je nekad bila velika tvornica čelika sa tisuću i sto zaposlenih, čega više nema. Trebalo bi industriju dopeljati u ovaj grad jer ima i zemljište i sve što bi se moglo", govori Zdenka Lončar, Križevci.
Ovi mladi ljudi gorko su zamijenili slatkim u križevačkoj čokolateriji.
"Ovo je najslađi posao koji radim", kaže Barbara Oreški.
Život koji je dovoljno težak uz invaliditet olakšan im je u ovom malom pogonu. Smišljaju okuse, stvaraju čokolade i praline s domaćim potpisom.
"Proizvod je naša receptura. Ja sam dirigent jednog dobrog i uštimanog orkestra", rekao je Dubravko Vitalov, glavni tehnolog, čokolatijer.
Čokolateriju je pokrenula udruga invalida i otvorila im poslovna vrata.
"Trenutno je zaposlena 21 osoba, od toga deset s invaliditetom. Njihov osmijeh, zadovoljstvo i sreća su nam najveći motiv za sve ono što smo uložili", govori Petar Gatarić, Udruga osoba s invaliditetom Križevci.
Direktorica čokolaterije Alemka Lončar kaže kako oni koji dobiju priliku to i opravdaju. Opravdati europski novac želi i ova mlada poljoprivrednica koja uzgaja tovnu junad. Uz posao na Agronomskom fakultetu brine o otprilike 40 grla.
"Uz posao, to je okej. Ako baš samo od toga treba živjeti u stočarstvu je poprilično teško. Imamo otkupljivača s kojim radimo i to je dobro, kad imate siguran otkup, ali oko cijene morate malo pregovarat i dogovarat", objašnjava Mateja Jež Rogelj, uzgajivačica tovne junadi.
Prigorci žive od stočarstva i poljoprivrede. Gotovo da i nema neobrađene oranice u ovom kraju. Kreditira se proljetna i jesenska sjetva, subvencionira poduzetnike, niži su životni troškovi, niže cijene nekretnina. Ali među najvišima je studentska stipendija za deficitarna zanimanja - tisuću petsto kuna.
Svaki sedmi Križevčanin dobrovoljni je vatrogasac. Grad financira opremu za čak 35 DVD-a.
"Svaka kuća ima po barem dva, tri vatrogasca. Moi unuk, čim navrši šest godina stupa u vatrogasce. Imamo i žena, gdje nema žena ni DVD nije kako treba", rekao je Miroslav Petračija, predsjednik Vatrogasne zajednice Križevaca.
Zato su u potrazi za ginekologom. Ostali su bez oba, pa zamjenski stiže iz najbliže im koprivničke bolnice. Dom zdravlja kažu pokriva ostale zdravstvene potrebe. Novo lice čekaju i oronule križevačke ljepotice - gradske fasade čeznu za obnovom. Rode se barem za sada imaju kamo vratiti.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
ZAR I TI, SINE BRUTE?
Opasna točka
KIJAMET
