"Hrvati jednostavno vole skupo": Stručnjak o visokim cijenama hrane i zašto je špeceraj jeftiniji u susjedstvu

Što više novca neka zemlja od svoje plaće izdvaja za hranu, to znači da je siromašnija, a po tome je Hrvatska među prvima na neslavnoj ljestvici. Izdaci za hranu iz godine u godinu u rastu, pa su tako izdaci za potrošnju u 2022. godini iznosili u prosjeku 110.446 kuna po kućanstvu. 2019. godine potrošnja kućanstva iznosila je 93.522 kune.

Na hranu i bezalkoholna pića u 2019. godini trošili smo 24.538 kuna, odnosno, udio u potrošnji kućanstva iznosio je 26,2, dok je ta brojka u 2022. godini iznosila visokih 27 posto.

U odnosu na prethodnu anketu, provedenu 2017., potrošnja prosječnog kućanstva u 2019. godini povećana je za gotovo 11 tisuća kuna ili 13,3 posto.

U odnosu na 2019. godinu, podaci za 2022. godinu svjedoče da nam je u toj pandemijskoj godini trebalo mjesečno za visokih 18 posto više nego što nam je za iste usluge i robe trebalo u 2019. godini.

Pojednostavljeno, Hrvati su ogroman dio plaće izdvajali za hranu, iz godine u godinu sve više i više. 

I mogu političari govoriti raznorazne statističke podatke, ali građani znaju što ih čeka kada uđu u trgovinu i što sve mogu, odnosno ne mogu kupiti za svoja i onako mala primanja.  

Reći da nikada nismo živjeli bolje, mogu samo oni koji podatke interpretiraju onako kako im odgovara. I činjenica jest da su rasle plaće, ali rasle su i cijene. 

Porezna reforma koja je tako pompozno najavljena donijet će tek bijednu povišicu od sramotnih 10 do 15 eura, a opet će oni koji imaju najviše - najviše i dobiti. 

Umirovljenicima je Vlada opet dala mrvice, zbog čega je najavljen još jedan prosvjed. 

PDV, turizam, logistika, Hrvati vole skupo....

Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitali smo zašto smo toliko skupi i zašto špeceraj plaćamo više u Hrvatskoj nego primjerice u Sloveniji. 

"Što se tiče usporedbe sa Slovenijom i Hrvatskom, tu moramo biti jako oprezni jer Slovenija ima jeftinije cijene hrane zbog poreza, ali i zato što je u logističkom smislu - jednostavnija. 

Cijene se prije svega formiraju prema ponudi i potražnji, a ne određuju se dekretom. Kada od trgovačkih lanaca čujemo da imaju iste cijene u Dubrovniku i Osijeku, tu se zapravo krije jedan od razloga napuhivanja cijena - jer se moraju pokriti logistički troškovi juga i istoka. Slovenija to nema. Nju je jednostavno opskrbiti", kaže Novotny. 

"Imamo trošak logistike, ali naravno da tržište mora prihvatiti cijene. Turisti su skloni prihvatiti cijene kada dođu na more i to je također jedan od razloga." 

Kao što svi znaju - Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane. 

"Jednostavno nemamo dovoljno hrane da bismo prehranili sve te silne turiste koji dođu na obalu, osim u nekoliko artikala kao što su pšenica ili jaja, a to vidimo i po cijeni jaja. Jednostavno nemamo dovoljno domaće proizvodnje. 

Hrvatska i Crna Gora jedine su zemlje Mediterana koje nemaju dovoljno domaće proizvodnje hrane. Sve druge zemlje sjevernog Mediterana imaju dovoljno hrane za turizam te je i izvoze. Mi imamo slabu proizvodnju. Uvozimo primjerice 15.000 tona rajčice, 10.000 tona kruške, 20.000 luka. 

I ako vi uvozite zamrznuti pomfrit iz Belgije, naravno da netko mora platiti taj trošak. U Sloveniji to nije slučaj jer takve turističke potražnje nema", objašnjava. 

Druga komponenta visokih cijena jesu - visoki porezi na hranu. U Sloveniji, Austriji ili primjerice Italiji porez na hranu iznosi od 7 do 9 posto.

"Mi imamo izrazito visoki porez na potrošnju. Također imamo velike trošarine. Italija primjerice nema trošarine na kavu jer kavu svojata kao svoj proizvod."

Ne misli da su trgovački lobiji krivi za visoke cijene hrane.

"Kod nas nema monopola trgovačkih lanaca, svi smo na slobodnom tržištu", napominje.  

Imamo još jedan razlog visokih cijena, a to je - Hrvati vole skupo. 

"Imamo veliku sklonost potrošnji. Hrvati jednostavno vole skupo. Ja nisam vidio niti jednu zemlju na Mediteranu koja ima takvu sklonost potrošnji skupih prehrambenih proizvoda. Skloni smo platiti skupa vina, skupi pršut, skupo maslinovo ulje...

Stvaramo mitove od nekih namirnica, poput vina ili maslinova ulja... To je i u modi tako."

Oko 30 posto svih aktivnosti u RH spada u sivu ekonomiju i to je također jedan od razloga visokih cijena. 

Cijene su obično više tamo gdje postoje viša primanja, iz čega bi se dalo zaključiti da Hrvati ne prijavljuju sve svoje prihode. 

Pročitajte i ovo magnituda 4,4 u Iranu Zatreslo se tlo, no neki vjeruju da se pod zemljom događa nešto puno od opasnije od potresa

Pročitajte i ovo "Nije mi bilo dobro" Procurio ključni iskaz o ubojstvu Danke Ilić: "Rekao mi je gdje su ostavili vreću s djetetom..."