Zašto mladi Hrvati vole alkohol? 'Ono što je bilo uobičajeno za starije od 18, sada je obrazac ponašanja osmaša'

Pjesmu i ples povodom zadnjeg dana nastave za više od 450 tisuća učenika, u utorak su zasjenili prizori školaraca toliko alkoholiziranih da su po njih dolazila vozila Hitne pomoći.

Pročitajte i ovo Oprez! Šokantni podaci Europola: Jedna skupina idealna je meta kriminalaca, vrbuju ih, a oni nisu ni svjesni onoga što rade Teška nesreća u Zagrebu Pijani maloljetnik autom se zabio u stup, nije imao vozačku: Umrla 17-godišnjakinja

I pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić poručuje kako se radi o krajnje zabrinjavajućoj situaciji. 'Ono što najviše zabrinjava je da se svake godine radi o sve mlađoj djeci. Ono što su bile uobičajene slike uz proslave završetka srednjoškolskog obrazovanja pa time i mladih starijih od 18 godina, sada je obrazac ponašanja osmaša, ne starijih od 14 godina', rekla nam je.

A 14 godina imao je najmlađi školarac kojeg je u utorak odvela Hitna pomoć. Njih još nekoliko odvedeno je sa zagrebačkog Jaruna gdje je u utorak pune ruke posla imala spasilačka služba.

Intervenirali su ukupno 42 puta, u 90 posto slučajeva zbog pijanstva. Kako nam je objasnila voditeljica spasilačke službe PJ Jarun Ana Kunštek, one kod kojih su uočili da su u vidno alkoholiziranom stanju odvodili su u šator gdje je liječnik procjenjivao treba li zvati i Hitnu pomoć. A Hitna je dolazila četiri puta te je u periodu između 15 i 19 sati petero djece prebačeno u Klaićevu bolnicu.

'Dok zadnje dijete nismo 'riješili' ostali smo na Jarunu', rekla nam je Kunštek i pohvalila koordinaciju svih službi. Zbog toga su, srećom, izbjegnuti neželjeni slučajevi poput utapanja. No, ozljeda je bilo jer na Jarunu je izbilo i nekoliko tučnjava koje su rezultirale uglavnom posjekotinama na glavi i razrezanim usnicama.

Objava rata alkoholu: Hoće li Hrvati zbog ovoga manje 'cugati'?

Ipak, najveći problem bio je alkohol, a zašto mu se djeca okreću u sve mlađoj dobi provjerili smo u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba.

'Mislim da se spušta općenito dobna granica izloženosti svemu, internetu, drugi, alkoholu… čak i djeca brže rastu, sve skupa ide brže jer su bolje hranjeni što nažalost nerijetko ne prati brži emocionalni razvoj. To što primjerice brže dobiju menstruaciju, brže dođu u kontakt s erotiziranim sadržajima to ne znači da su emocionalno bitno zreliji od djece rođene prije 50 godina. To je nekakva opasnost brzine rasta i u okviru toga brže dođu do alkohola', objasnila nam je dr.med., spec. psihijatar Marija Bačan. Naglašava da se zadnji dan nastave oduvijek slavi, no načini se mijenjaju.

Poražavajući je i zabrinjavajući rezultat Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i rizičnim čimbenicima među učenicima (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs - ESPAD 2011) prema kojem se mladi u Hrvatskoj nalaze u gornjoj trećini ljestvice po učestalosti pijenja.

'U moje doba spaljivale su se knjige, toga se sjećam. Djeca imaju potrebu nakon škole nekako se rasteretiti od svega i u skladu s tim idu nekakva pomalo razularena ponašanja, bilo da je to alkohol, bilo da je to droga, deranje knjiga, naravno to je sad povećano s jedne strane i dosta snažnim pritiskom od strane škole pa je to olakšanje, a s druge strane lakše se dolazi do bilo čega. Bitno je i da djeca, često adolescenti, rade poteškoće u toj dobi jer žele pažnju u grupi. Moraju se pokazati, da su bolji važniji, rijetko rade sami. To vrlo često budu prva pijanstva 'idemo se pustiti tko će više, tko će biti važniji' pa ne mogu izdržati i onda se zove hitna jer nisu baždareni na alkohol', kaže doktorica Bačan.

'Nemoć nikako nije dobra'

A prema riječima pravobraniteljice, nedavne slike s Jaruna ukazuju na potrebu još većeg senzibiliranja javnosti o štetnosti alkohola čije se konzumiranje, kaže, još uvijek smatra društveno prihvatljivim i poželjnim.

'Nemoć i nereagiranje u situacijama kada dijete pije na javnom mjestu je nešto što nikako nije dobro. Pozivanje roditelja i oduzimanje alkohola nešto je što se uvijek može i mora učiniti i što pokazuje društvenu odgovornost i brigu', objasnila je, a točno to se dogodilo i u utorak na Jarunu kada su pozvani roditelji sve djece koja su bila razlog intervencije.

Milas Klarić naglašava kako je u situacijama ugroze djece bitno i potrebno povezivanja i suradnja suradnja između zdravstvene ustanove, centra za socijalnu skrb i policije kako bi se pomoglo djeci, ali i prevenirala ponavljanja te poduzele mjere obiteljsko pravne zaštite.

Hrvatska u neslavnom europskom vrhu: 'To je teška, neizlječiva bolest'

'Sami roditelji nerijetko dopuštaju, ili čak potiču konzumiranje alkohola kod djece unatoč zakonskoj odredbi jer ga i sami rado konzumiraju', objašnjava i dodaje kako su djeca alkoholu svakodnevno izložena i zbog učestalog i agresivnog oglašavanja piva.

'Konzumacija alkoholnog pića se prikazuje privlačnom i poželjnom', kaže i napominje još jedan problem.

'Unatoč zakonskoj zabrani prodaje i usluživanja alkohola maloljetnim osobama i propisanim visokim kaznama trgovci i ugostitelji krše tu zabranu', rekla je.

Kako spriječiti ovakve pojave?

Postavlje se pitanje kako pojave poput one zabilježene u utorak spriječiti. Pravobraniteljica naglašava nužno djelovanje ne samo pomoću represije, nego i edukacije.

'Dostupnost alkohola i drugih sredstava ovisnosti potrebno je ograničiti dosljednom primjenom propisa o zabrani prodaje, usluživanja i omogućavanja konzumiranja alkohola djeci. Potrebno je da MUP i inspekcijske službe redovito provode nadzor nad provedbom ovih zabrana, osobito u vrijeme vikenda, praznika i slično', kaže i dodaje kako se zbog toga svake godine upućuje preporuke Državnom inspektoratu i Ministarstvu unutarnjih poslova o potrebi sustavnog nadziranja provedbe propisa.

Mladi zamjeraju policiji što ih se kažnjava zbog alkohola

Nužno je, kaže, i jačati preventivne aktivnosti s djecom te ih osnažiti da se mogu oduprijeti grupnom pritisku.

'Nužan je i dodatni rad s roditeljima jer su oni uzor djeci, nažalost, i po konzumiranju alkohola, a nerijetko im je potrebna i podrška u odgoju i usmjeravanju tinejdžera sklonih različitim rizičnim ponašanjima', zaključila je.

Doktorica Bačan naglašava da se utjecati može i na način da se djeci ponude drugi sadržaji.

'Vrlo često uživanje pokazuju djeca koja sate provode na Internetu. Doba je takvo da su više otuđeni i osamljeni, a onda kad se nađu s vršnjacima rade takve stvari, a to rade da bi se s jedne strane opustili, a s druge strane dokazali u grupi', objasnila je.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook