Zaštićeni krajobraz i poznato pelješko kupalište uvala Vučina teško su ugroženi stihijskim izvođenjem loše projektiranog regionalnog vodovoda za otok Mljet, za koji je dozvola izdata bez poznavanja stanja na terenu te znanja i suglasnosti lokalnog stanovništva.
Tako su se građani Mjesnog odbora Žuljana požalili u pismima upućenim nadležnim tijelima, nakon koga su održani sastanci čiji se zaključci, kako kaži njihovi predstavnici, ne provode.
Predstavnica građana Žuljane Tanja Stanić napominje da građani nisu protiv vodovoda ali su revoltirani činjenicom da nisu upoznati s planiranom trasom niti su imali mogućnost davanja primjedbi.
Nakon što su stekli uvid u projekt, kaže, našli su niz zamjerki u njegovu zakonitost i posvemašnju netransparentnost.
>>Milanović: Pelješki most je izgledno rješenje za povezivanje Hrvatske
Zaštićeni krajobraz, proglašen 1975., obuhvaća 160 hektara slikovite uvale Vučina i otočića Kosmača na jugozapadnoj strani Pelješca neposredno uz naselje Žuljana, u kojima posebnu vrijednost predstavljaju dvije očuvane pješčane plaže do kojih nema kopnenog pristupa.
Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne, biološke ili kulturno-povijesne vrijednosti, u kojem nisu dopušteni zahvati koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
No, početkom 2013. započeti su radovi na izgradnji regionalnog vodovoda koji su početkom rujna sječom šume i pripremom teške mehanizacije došli do Žuljane.
Svjedočimo nemilosrdnom uništavanju jedinstvenih prirodnih vrijednosti, koje su ujedno i gospodarski resursi ovog dijela Hrvatske. Trasa nije geodetski iskolčena tako da ju je teško usporediti s glavnim projektom, a postavljanje cijevi vrlo vjerojatno će pratiti veliko betoniranje, miniranje i zatrpavanje same obale, žale se građani.
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša DNŽ početkom 2012. izdao je posebne uvjete zaštite prirode koji su vrlo općeniti, ne spominje se zaštita obale i plaža iako će se radovi izvoditi na pojedinim mjestima samo par desetaka metara od mora, tvrde građani.
U glavnom projektu ne mogu se očitati mjere zaštite prirode i ne postoji program sanacije terena poslije završetka radova, a nadležna Općina Ston, iako službeno pozvana kao stranka u postupku izdavanja dozvole, nije se odazvala niti dostavila svoje uvjete.
Krajem rujna i početkom listopada održana su u Žuljani dva sastanka građana s predstavnicima nadležnih tijela, i tijekom posljednjeg sudionici su obišli planiranu trasu vodovoda.
Na prvom je utvrđeno da izrađivači projekta nisu posjetili trasu na terenu i da je ona određena neprecizno, zbog čega se njezino izvođenje na pojedinim dijelovima terena udaljuje i po stotinu metara, kaže Stanić.
Tijekom drugog sastanka sudionici su obišli trasu s morske strane i zaključili da je pored očekivanih šteta po prirodu, predviđena kroz neprikladne okoliše poput nepristupačnih stijena i glinskog klizišta.
Na prvom sastanku je dogovoreno da se izradi novi prijedlog trase u skladu s primjedbama, ali ništa od toga nije ispoštivano nego je izvođač nastojao ući na trasu pod svaku cijenu, kazala je Tanja Stanić za Hinu.
Od pet vrlo šturih točaka kojima se određuju uvjeti za zaštitu prirode, četiri su već na terenu prekršene, kazala je Stanić.
Hina je prije dva tjedna postavila upit inspektorici Ministarstva zaštite prirode i okoliša sa sjedištem u Dubrovniku Vesni Daničić, ali ona je uputila na glasnogovornicu Ministarstva od koje još nije stigao odgovor.
Istodobno Hina je kontaktirala upravu inspekcije zaštite prirode u Zagrebu bez uspjeha, kao i Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Županije dubrovačko-neretvanske, njegovu ispostavu u Pločama, te ured župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića. Ni na jedan upit nije stigao odgovor. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
