Zamislite da cijeli Zadar radi, a ne prima plaću. To su realne brojke...

Hrvatska je prema podacima Fine rujan zaključila s 33 i pol milijarde kuna neplaćenih računa. Gotovo u sjeni uhićenja i političkih prepucavanja, pravi problemi Hrvatske rastu iz dana u dan. Sustav u kojemu se za obavljeni posao ne plaća nastao je 2004. godine ponovnim dolaskom HDZ-a na vlast, kada je izmijenjen zakon koji je omogućio osnivanje tvrtke, a da u staroj nisu bili zatvoreni svi računi. I tako smo dobili spiralu neplaćanja. porazna je činjenica da smo današnji dan završili sa 52 milijuna kuna novih neplaćenih računa.

Pročitajte i ovo NIJE JADROLINIJIN Pogledajte snimke nasukanog katamarana: Putnike s brodicama spašavali i otočani Nezapamćeno visoka nelikvidnost Hrvatska i dalje obara rekorde po neplaćenim računima

Kada se ta spirala pogleda, 2004. godine bilo je 15 milijardi kuna neplaćenih računa, a danas ta brojka iznosi više od 33 milijarde, dakle 18 milijardi više. To je više od proračunske rupe predviđene za ovu, ali i sljedeću godinu. Vlada je naposlijetku promijenila taj zakon, ali najveći dio tog novca neće biti naplaćen i neće ići u proračun. Neplaćeni porezi i doprinosi, iz tih razloga, iznosili su 2004. godine tri, a danas iznose 13 milijardi kuna, dakle 10 milijardi kuna više. Ako iduće godine ne privatiziramo brodogradilišta, toliko će iznositi državna jamstva koja treba platiti.

Spirala neplaćanja, ogromna odgovornost države

Najgore je to što su zakoni omogućili i doveli u situaciju ljude da dođu na posao znajući da meće dobiti plaću U svemu tome ogromna je odgovornost države. Možemo prigovarati nekim poduzetnicima da nisu plaćali račune, ali država je stvorila zakonski okvir u kojem su se svi ponašali kako su se ponašali. Primjer je Ina, koja godinama nije plaćala trošarine od kojih je po 60 lipa trebalo ići HAC-u i HC-u za izgradnju cesta. Došlo se do minusa od više od milijardu kuna. HAC i HC su postali nelikvidni, nisu imali za kredite i nisu plaćali dobavljaćima. Država im je na kraju dala jamstva pa su opet počeli dizati kredite i plaćati, ali dobavljaći u međuvremenu nisu isplaćivali plaće niti podmirivali doprinose u mirovinski i zdravstveni sustavn te su dizali skupe kredite i zaduživali se.

Više od 71 tisuće radnika radi, a ne primaju plaće

I opet je nastala spirala nelikvidnosti, u kojoj se velikima pomagalo, možda zato što su imali utjecaj na Markovu trgu, srednji su preživljavali trošeći ono što je ostalo iz doba gospodarskog rasta, a mali su uglavnom propadali.

Najgore je to što su zakoni omogućili i doveli u situaciju ljude da tako dođu ujutro na posao znajući da neće dobiti plaću i pitanje je hoće li ikada dobiti ta potraživanja od poslodavca. 2004. godine radilo je, a nije primalo plaću, 43 473 radnika, što je grad veličine Varaždina. U ovom trenutku taj broj iznosi 71 404., što je kao da cijeli Zadar radi, a nitko ne prima plaću.