Uspinjača za Gornji grad godinu je dana starije prijevozno sredstvo od konjskog tramvaja. U usporedbi s ostalim žičanim željeznicama koje su namijenjene javnom prometu, s prugom dugom 66 metara, najkraća je na svijetu, stoji na stranicama Zagrebačkog električnog tramvaja.
Iako malo sudjeluje u ukupnome javnome gradskom prijevozu, uspinjača u sklopu svoje dimenzioniranosti (dva vagona) i prostornog smještaja obavlja znatnu prometnu uslugu. U prosjeku kabine na godinu prijeđu oko 4.000 kilometra uz prometni učinak od oko 118.000 mjesto-kilometara i prevezu oko 675.000 putnika.
U više od jednog stoljeća vožnje nije bilo nijedne nesreće, nijednog stradalog putnika i zato uvjerljivo nosi naslov najsigurnijeg javnoga prijevoznog sredstava, ne samo u Hrvatskoj, nego i mnogo šire. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture.
Uspinjača je službeno puštena u pogon 8. listopada 1890. godine, a s radom je počela 23. travnja 1893. godine. Isprva je bila na parni pogon koji je 1934. godine zamjenjen električnim. Uspinjača ima dva vagona, svaki kapaciteta 28 putnika (16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta). Dužina kola preko odbojnika je 5640 mm, osnovni razmak 3700 mm, a težina praznih kola je 5,05 tona, navodi Wikipedija. Nosivost im je 2240 kg.
Električni pogonski motor nalazi se u gornjoj postaji, ima snagu od 28,5 kW, napajan istosmjernom strujom napona 400 V, a radi 720 okretaja u minuti. Najveća dopuštena brzina uspinjače je 1,5 m/s, a ožnja traje 64 sekundi. Uspinjača svladava visinsku razliku od 30,5 metara na usponu od 52 posto (gornja stanica je na 156,5 m nadmorske visine, a donja na 126 m). Uspinjača je sagrađena kao kosi vijadukt od osam polukružnih otvora duljine 2,5 metra, od opeke s vapnenim mortom.
Usprkos kontinuiranom mehaničkom opterećenju, ta prastara konstrukcija do današnjih dana nije pokazala znakove bilo kakvih tehničkih deformacija, a u nekima od onih polukružnih otvora danas su umjetničke galerije i prodavaonice suvenira. Na betonskoj površini vijadukta nalaze se dva kolosjeka (na svakom se nalazi jedan vagon) s tračnicama duljine 66 metara i širine 1200 mm. Vučno uže je promjera 22 mm.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
