Dobar život prvenstveno znači imati dobro zdravlje, smatra čak 94 posto hrvatskih ispitanika iz ankete provedene u lipnju na reprezentativnom uzorku, a s time se slaže prosječno 84 posto ispitanih u ostalim zemljama.
Pročitajte i ovo
Zdravlje u Hrvatskoj najviše potenciraju gotovo svi iznad 65 godina života i stanovnici Like/Korduna/Banovine (po 99 posto), pa žene (97 posto), a nešto manje je to bitno muškarcima (91 posto), stanovnicima Istre/Primorja/Gorskog Kotara (86 posto) te mladima između 15 i 17 godina (81 posto).
Iza zdravlja slijede financijska sigurnost i siguran posao koje ističe 74 posto Hrvata, ponajviše stanovnici Sjeverne Hrvatske (84 posto) i osobe između 45 i 54 godina starosti (80 posto), a najmanje u Dalmaciji te Lici/Kordunu/Banovini (67 posto).
Rastom stupnja obrazovanja povećava se i potreba veće financijske sigurnosti (od 60 posto kod osoba s niskim obrazovanjem do 78 posto kod visoko obrazovanih).
Približno četvrtina naših građana smatra da je novac najbolja mjera uspjeha a još oko 30 posto smatra da je to tek djelomično točno. Oko 30 posto ispitanih kaže da radi svoj posao samo radi novca.
Treća bitna karakteristika za dobar život je posjedovanje vlastitog doma (stana/kuće), za što se izjasnilo 70 posto hrvatskih građana, dok je u svijetu taj element još više istaknut i sa 69 posto glasova ispitanika nalazi se na drugoj poziciji.
Važnost sretnog braka sa 64 posto je podjednako pozicionirana u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama gdje prosjek iznosi 61 posto. Brak se najviše ističe kod građana Sjeverne Hrvatske, Dalmacije i dobne skupine od 25 do 34 godine (oko 73 posto), a najmanje kod građana Zagreba s okolicom (60 posto) i među najmlađima (39 posto). Ženama je sretan brak nešto važniji nego muškarcima (66 posto prema 62 posto).
Važnost djece za dobar život se kod nas (63 posto) iskazuje čak nešto više nego što je prosjek u drugim zemljama (53 posto), i to najviše u Sjevernoj Hrvatskoj (73 posto), odnosno kod dobne skupine između 35 i 44 godine starosti (71 posto). Ženama su djeca bitnija nego muškarcima (67 posto prema 59 posto).
Nadzor nad vlastitim životom u Hrvatskoj (39 posto) je manje važan nego u drugim zemljama (48 posto), kao i zanimljiv posao, koji se u Hrvatskoj (33 posto) daleko manje cijeni nego drugdje (52 posto).
Istodobno hrvatski građani smatraju da nemaju dovoljno slobodnog vremena, a najviše ga žele imati mladi (48 posto), osobe s visokim obrazovanjem (43 posto), građani Zagreba (40 posto) i Dalmacije (38 posto).
I po želji za putovanjima (31 posto) zaostajemo za drugim zemljama (40 posto), pri čemu s rastom stupnja obrazovanja jako raste i želja za putovanjem - od svega devet posto kod nisko obrazovanih do 42 posto kod visoke stručne spreme.
Steći dobro obrazovanje ili kontinuirano se dalje obrazovati nije baš jako poželjna karakteristika u Hrvatskoj (26 posto) ali i prosjek za drugih 25 zemalja je slično nizak (28 posto).
Slično je prošlo i duhovno obogaćivanje/razvijanje, koje je kod nas manje poželjno (23 posto) nego u ostalim zemljama (35 posto) dok bavljenje hobijem važnim smatra 22 posto Hrvata, a svega nešto više od petine ispitanika podržava takve aktivnosti.
Pri dnu liste karakteristika koje život čine boljim su opremljenost domova proizvodima visoke tehnologije (18 posto), luksuzni automobil i/ili drugi auto u obitelji (16 posto) te lijepa i moderna odjeća, obuća ili nakit (14 posto).
Čini se da u hrvatskoj populaciji ipak ne prevladavaju šminkeri jer se s tvrdnjom da "roba s potpisom" podiže osobni imidž osobe koja ju nosi potpuno slaže 16 posto ispitanika, tek se djelomično slaže 20 posto, a ne slaže se preko 60 posto.
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
