Za Dnevnik Nove TV jedan od potpisnika otvorenog pisma Hrvatskoj: "Ne može se povlađivanjem Vučiću ništa pozitivno riješiti"

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča Stručnjaci upozoravaju Težak slučaj trovanja: Umrla jedna osoba, nekoliko ljudi završilo s oštećenjem jetre, među njima i djeca U Španjolskoj Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija? sramotan incident Muškarac gazio ruže koje simboliziraju ubijene žene u Hrvatskoj, otkriveno tko je on

S jednim od potpisnika, doc. dr. Aleksandrom Radomanom, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost razgovarala je reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Štrbac.

Što vas je potaklo da napišete otvoreno pismo?

Otvoreno pismo zapravo je bio gest jednog broja crnogorskih intelektualaca i građanskih aktivista koji su njime htjeli izraziti suprostavljanje politici zvanične Podgorice, odnosno politici Vučićevih marioneta koji su danas na vlasti u Podgorici.

Kako vi gledate na potez hrvatskih vlasti?

Ova reakcija Hrvatske bila je zaista odmjerena i prava reakcija. Dakle ne kažnjavati državu Crnu Goru zbog neodgovornog ponašanja njihovih vlasti već usmjeriti kazne prema onima koji su donosioci takvih odluka. I to je prava poruka.

A na rezoluciju?

Rezolucija koju je izglasao Crnogorski parlament u ovom dijelu, proeuropskom dijelu crnogorske javnosti protumačena je kao otvorena provokacija Hrvatskoj s namjerom da na neki način našteti dobrosusjedskim odnosima i u krajnjoj liniji onemogući pristupanje Crne Gore EU.

Kome je to u interesu?

Naravno to je u interesu autokrati Aleksandru Vučiću koji je danas ključni faktor nestabilnosti u regiji. Riječ je dakle o politici koja je na jedan sofisticirani način ona ista politika iz 90-ih. Danas su mete te politike Kosovo, BiH i Crna Gora. Nažalost u Crnoj Gori na vlasti je marionetski režim koji dakle sve političke poteze vuče u skladu s interesima i namjerama Aleksandra Vučića. A Vučićeva namjera nije da Crna Gora postane dio EU već da postane dio njegovog srpskog svijeta.

Što to znači za Crnu Goru?

Formalno u ovom trenutku samostalnost dakle nije ugrožena, ali jest suverenitet.

To je politika, što kaže javnost, građani?

Možemo govoriti o tome da je Crna Gora raspolućena između proeuropske Crne Gore, za koju smatram da je još uvijek većinska i proputinovske ili proruske, antizapadne Crne Gore. Tako da kad govorimo o reakcijama javnosti moramo uvijek imati u vidu da što god da se dogodi u Crnoj Gori naiđe s jedne strane na odobravanje jednog dijela prozapadne javnosti, a negiranje ovog drugog i obrnuto.

Mogu li, Hrvatska i Crna Gora spustiti loptu i nadići ovaj sukob?

Reakcija Hrvatske nas ohrabruje i smatram da bi u tom pravcu trebalo nastaviti. Ne može se povlađivanjem Vučiću ništa na zapadnom Balkanu pozitivno riješiti. Može se samo ohrabriti i osnažiti jedan destruktivni projekt koji će u konačnici, plašim se, dovesti i do nove destabilizacije regije, samo se nadam ne nalik onoj iz 90-ih. 

U nastavku prenosimo pismo u cijelosti:

Otvoreno pismo crnogorskih intelektualaca i građanskih aktivista Republici Hrvatskoj povodom provokativne Rezolucije o Jasenovcu

Poštovani hrvatski narode,

Poštovani građani Hrvatske, dragi prijatelji,

Dragi Hrvati i drage Hrvatice, duboko smo zgroženi i razočarani nedavnim usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, u kojem je 41 poslanik od ukupno 81 glasao za ovu Rezoluciju. Smatramo da je ova odluka nepromišljena i štetna, te da ne odražava istinske osjećaje većine crnogorskog naroda prema Hrvatskoj i njezinim građanima.

Mi, dolje potpisani intelektualci, javni djelatnici i građanski aktivisti iz Crne Gore, s dubokim poštovanjem i iskrenom željom za očuvanjem naših dobrosusjedskih odnosa želimo se obratiti vama, hrvatskim građanima, narodu i državi. U ime Crne Gore, izražavamo naše iskreno izvinjenje za nesporazume ili uvrede koje su mogle nastati kao posljedica usvajanja Rezolucije od strane Skupštine. Želimo naglasiti da se ne slažemo s donesenom Rezolucijom i žao nam je ako je ona izazvala negativne reakcije ili nesuglasice.

U Drugom svjetskom ratu Jasenovac jeste bio užasan logor smrti koji nikada ne smijemo zaboraviti. Nevini ljudi, među kojima su bili Srbi, Hrvati, Romi, Jevreji i drugi, ubijeni su u tom logoru. Danas je važno da se sjećamo žrtava i da se borimo protiv svih oblika netolerancije, mržnje i diskriminacije, što Hrvatska u kontinuitetu i radi obilježavanjem godišnjice proboja posljednjih zatočenika iz logora Jasenovac.

Duboko žalimo zbog ove odluke i ovog nesmotrenog poteza koji ne samo da ranjava hrvatski narod, već je poput nevremena koje je zasjenilo vedro nebo međusobnih odnosa i otežava postizanje pomirenja i saradnje između naših naroda. Naša srca su sa vama i nadamo se da će se sunce prijateljstva ponovo probiti kroz oblake nesporazuma i zato vjerujemo da su dijalog i razumijevanje jedini put prema budućnosti u kojoj će građani Crne Gore i Hrvatske nastaviti živjeti u miru i slozi jer naša posvećenost izgradnji prijateljskih i poštovanih odnosa s Hrvatskom ostaje nepokolebljiva.

Smatramo da svaka inicijativa koja za cilj ima ukazivanje na neke događaje iz prošlosti, a koja se odnosi na susjednu državu i njene građane ili ma koju drugu državu, ne treba biti takva da vrijeđa ili omalovažava i izaziva bol i patnju hrvatskog ili bilo kojeg drugog naroda, već da podstiče na sjećanje i edukuje o tragičnim događajima iz prošlosti kako bismo zajedno gradili mirniju i svjetliju budućnost za sve narode u regionu. Crna Gora i Hrvatska dijele duboke istorijske veze koje su građene kroz stoljeća zajedničke borbe za slobodu, kulturne saradnje i međusobnog poštovanja i savezništva u najtežim vremenima, naše prijateljstvo je uvijek bilo primjer čvrstog zajedništva. Naša kulturna baština isprepletena je zajedničkim nitima koje nas čine ponosnim. Od crnogorskih planina do hrvatskog primorja, naši ljudi su uvijek dijelili ljubav prema slobodi, pravdi i istini. U ovim izazovnim vremenima, moramo se prisjetiti tih vrijednosti koje nas povezuju i grade mostove razumijevanja i prijateljstva. Primjeri toga su mnogobrojni, od prijateljstva naših pjesnika i književnika do solidarnosti u teškim vremenima. Naša su se dva naroda kroz istoriju susretala i u sukobe protiv osvajača skupa išli sarađujući kako to i dolikuje saveznicima koji su jedni na druge upućeni i predstavljaju branu porobljivačima. Crnogorski vladar, vladika, pjesnik i filozof Petar Petrović II Njegoš je opjevao i pisao o slavi hrvatskog naroda a velikani hrvatske pisane riječi su na ponos opjevali braću svoju Crnogorce.

Vjerujemo da su prijateljstvo i saradnja između Crne Gore i Hrvatske od ključnog značaja za stabilnost i prosperitet našeg regiona. U tom duhu, želimo naglasiti našu spremnost za dijalog i saradnju kako bismo zajednički radili na prevazilaženju incidenata i jačanju međusobnog povjerenja i razumijevanja.

Oni koji su predložoli Rezoluciju i za nju glasali nijesu glas Crne Gore već centara moći iz Srbije i Rusije koji imaju samo jedan cilj - da izazovu potrese i sukobe na Balkanu i okrenu brata protiv brata. Poštovani susjedi, molimo vas da ne osuđujete cijelu državu zbog postupaka pojedinaca, zato sve mjere koje donesete neka budu usmjerene protiv tih pojedinaca koji pokušavaju narušiti našu bliskost i prijateljstvo, a ne protiv naroda i države i njihove budućnosti.

Crnogorski narod pamti i pamtiće svaku vašu podršku koju smo dobili i svaki gest bratske volje da uđemo u EU i to zaboraviti nećemo nikada. Iskreno se nadamo da ovaj nesporazum neće uticati na naš zajednički cilj – pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, te molimo naše hrvatske prijatelje da nam pruže podršku na tom putu, kao što su to i do sad radili a kao što smo i mi uvijek bili spremni da podržimo vas. Vaša pomoć i podrška su nam sada potrebni više nego ikad, da zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas.

S poštovanjem,

Potpisnici:

1. Akademik prof. dr Vukić Pulević,
2. prof dr Slobodan Backović,
3. Ariepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski Boris Poglavar Crnogorske Pravoslavne Crkve,
4. Miodrag Bole Bošković, autor filmova i kompozitor,
5. prof dr Veselin N. Ivanović,
6. mr Ana Ivanović,
7. prof dr Radomir Mato Laković,
8. Ambasador Željko Perović,
9. mr sci. dr Maja Miročević Rotolo,
10. dipl. ing. arh. Veselin-Bato Radulović,
11. dipl. ing. arh. Miodrag Bajković,
12. mr Luka Mišović, dipl. ecc,
13. dr. Milosav-Mišo Anđelić dipl. ing. šum.,
14. mr Nikola Spahić, dipl. ing. građ.,
15. Goran Kusovac,
16. Andrej Mihailović,
17. Dragan Asanović,
18. Dejan Spahić,
19. Sabrija Vulić predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore,
20. Danilo Daro Burzan, publicista,
21. Krsto Pajović,
22. Anđe Kapičić,
23. mr. Veljko Krstov Martinović,
24. Đuro Vučinić,
25. Stevan Ljumović,
26. Branislav Đ. Martinović,
27. Ljubo Dušanov Stjepčević,
28. Suzana Kapetanović,
29. Anđa Backović,
30. Mladen Mihaila Vujović,
31. Žarko Begović,
32. Saša Vukov Rajković,
33. Bojan Đuranović kolumnista,
34. Desanka Bošković,
35. mr Tatjana Stanković,
36. Dragan F. Perković psihoterapeut,
37. Marija Đurović,
38. Olivera Jovanović,
39. Nikol Grgurević,
40. Zvjezdan Šantić,
41. Slavko Radović,
42. prof dr Aleksandar Radoman,
43. prof dr Adnan Čirgić,
44. dr Slobodan Jerkov, doktor muzike,
45. Nenad Lekić,
46. Branislav Banja Kaluđerović,
47. Duško Mrdović ex ambasador Crne Gore,
48. Ranko Perović,
49. Nada Nikčević,
50. Dubravka Radović,
51. Ljilja Živković,
52. Vesna Martinović,
53. Jovan Koljević, dipl. ecc.,
54. Slobodan Čukić,
55. Veseljko Koprivica,
56. Darko Šuković,
57. Tanja Šuković,
58. Boris Marinović, advokat,
59. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista,
60. Tanja Pavićević, novinarka,
61. Adriana Brankova Lukovac,
62. prof. dr Veselin Pavićević,
63. Radovan Damjanović, profesor,
64. Blažo Sredanović,
65. prof dr Boban Batrićević,
66. Sreten Perović, književnik,
67. Anka Popović,
68. Milica Perović,
69. Peđa Ninov Vušurović, građanski aktivista,
70. Snežana Lakić, građanska aktivistkinja,
71. Anka Boljević, građanska aktivistkinja,
72. Predrag Vukčević,
73. Zoran Vukčević,
74. dr.sc.Lidija Vukčević Vučurović , književnica,
75. Veselin Vučurović, politikolog,
76. Danilo Popović,
77. Svetlana Rotković,
78. Milan Rotković,
79. Marina Miročević,
80. Ante Miročević,
81. prof.dr Refik Zejnilović,
82. Milan Bojanić,
83. Stojana Bojanić,
84. Neda Bojanić,
85. Mišo Krivokapić,
86. Čedo Mirković el.ing.,
87. Đorđe Šćepović,
88. dr Jovan Rabrenović,
89. dr Jovo Rabrenović,
90. Đorđe Šćepović,
91. Snežana Rakonjac,
92. Vesna Terić,
93. Vesna Banović,
94. Srđa Čović

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.