Na sjednici Županijske skupštine nazočni su raspravljali o centru Marišćini, koji bi trebao biti izgrađen do kraja 2014., sanaciji odlagališta Viševca, koja bi trebala biti završena do kraja godine, o odlagalištu opasnog otpada Sovjaku, koji će se tek sanirati, te o pripremi kasete za odlaganje otpada koji sadržava azbest u Sović-Lazu u Gorskome kotaru, koja još nema sve dozvole.
Vujić je rekao kako shvaća emocije ljudi koji žive u blizini Marišćine, da nitko ne smije negirati opravdane zahtjeve građana te da smrada ima, ali to je problem i dužnost Komunalnog društva Čistoće. Kako je dodao, da se sve radilo profesionalno i stručno, smrad nije smio ni nastati.
Vujić je kazao da vjeruje mjerenjima i mjerodavnima u vezi s ugroženošću zdravlja stanovništva i da ne treba širiti paniku, ali vjeruje da je kvaliteta života građana ugrožena te da će se i to što prije riješiti.
>> 'Tražimo pravo na zdrav život, ne želimo naknadu na život u smradu'
O odlagalištima su na Županijskoj skupštini govorili predstavnici Ekoplusa, koji provodi projekt Marišćine, Čistoće, koja je odgovorna za tzv. nultu fazu Marišćine u sklopu koje se otpad odlaže u kasete u zemlji, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, inspekcijskih službi, općine Viškova i Kriznog eko-stožera Marišćine koji je sudjelovao u četverodnevnoj blokadi tog odlagališta.
Glasnogovornica Komunalnog društva Čistoće Marina Babić-Brusić najavila je da će to društvo u znak dobre volje povući tužbe za ometanje posjeda proziv Kriznog eko-stožera Marišćine i pet osoba iz tog stožera. Dodala je da su se oni ponašali korektno i da nisu pravili probleme te ih je pozvala da dođu na sutrašnje sudsko ročište.Navela je da neugodnih mirisa na Marišćini više nema, ali ima na Viševcu, gdje je odloženo oko 20.000 bala otpada.
Predsjednik Kriznog eko-stožera Josip Katalinić rekao je da se mještani neće zadovoljiti mogućom naknadom za život u blizini deponija, nego traže pravo na zdrav život. Dodao je kako još nije kasno za pronalazak alternativnog rješenja jer je odlagalište Marišćina zasad samo obična rupa u zemlji.
Županijska skuština poduprla je provedbu proširenog programa ispitivanja kvalitete zraka i vode na Marišćini i na tri izvorišta vode te je lokalnim jedinicama predložila da ubrzaju planove za primarnu selekciju otpada.
Pošto je popunjeno odlagalište otpada Viševac, otpad se ondje do rujna balirao i odlagao, a zatim na Marišćini. U sklopu tzv. nulte faze projekta Marišćine od rujna se otpad, balirani i novi, odlaže u kasete u tlu dok se ne izgradi centar Marišćina. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
