Najviši sud je, ne objavivši identitete optuženika, u petak priopćio da je "u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, preinačio oslobađajuću presudu Županijskog suda u Zagrebu i odbio optužbu za jedno kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti protiv dvojice optuženika, a potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću odluku za drugo kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti protiv iste dvojice optuženika".
Pročitajte i ovo
Podsjećaju da su prvostupanjskom presudom Sanader i Ježić oslobođeni optužbe da bi počinili svaki dva kaznena djela poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.
Vrhovni sud je precizirao kako je optužnica teretila Sanadera da je na Ježićev zahtjev 2009. zatražio od predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka da Ježićevoj tvrtki da zajam od 15 milijuna kuna, a na što je Mravak pristao. Zajam je, dodao je sud, odobren i isplaćen unatoč propisima koji to zabranjuju te je vraćen nakon više od šest mjeseci, iako je prvotni ugovor s rokom povratka od od 60 dana produljen u nekoliko navrata.
Nastupila zastara kaznenog progona
Najviši sud je utvrdio da je za ovo kazneno djelo, za koje su Sanader i Ježić oslobođeni optužbe, nastupila zastara kaznenog progona jer je u optužnici kao vrijeme počinjenja djela navedeno 20. ožujka 2009. godine. Sud je pojasnio da prema Kaznenom zakonu za kazneno djelo koje je bilo predmet postupka zastara kaznenog progona nastupa deset godina nakon počinjenja djela.
''Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. S obzirom na to da je od počinjenja djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno je da je nastupila zastara kaznenog progona'', pojasnio je sud dodajući da kada nastupi zastara, tada se prema zakonu i po službenoj dužnosti optužba mora odbiti.
Vrhovni sud je nadodao da je u preostalom dijelu potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu koja se odnosi na optužbu protiv Sanadera i Ježića za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti.
Prema optužnici, podsjetio je sud, bivši premijer Sanader je na Ježićev zahtjev, nakon što je poskupila struja za sve povlaštene kupce, zatražio od Mravka da se to povećanje cijene ne primjenjuje na Ježićeve tvrtke. Prema optužnici, Mravak je na to pristao te je omogućio popuste Ježićevim tvrtkama bez odluke Uprave HEP-a čime je oštetio državnu tvrtku za 3,8 milijuna kuna.
Sanader očekuje jedinstvenu kaznu za slučajeve u kojima je osuđen
Najviši sud smatra da je prvostupanjski sud pravilo zaključio da nije dokazano da su Sanader i Ježić potakli na zlouporabu položaja i ovlasti u međuvremenu preminulog suoptuženika Mravka koji je svojim iskazom teretio bivšeg premijera i poduzetnika. Pritom drugi ispitani svjedoci, a niti dokumentacija u spisu ne potvrđuju iskaz Mravka kojeg obrana nije mogla ispitati tijekom postupka jer je umro.
''Pravo ispitati svjedoka optužbe sastavni je dio prava na pravični postupak. To pravo jamči Ustav Republike Hrvatske i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Poštivanjem prava obrane da se svjedoci optužbe pozivaju pred sud i ispituju omogućuje se jednaki položaj okrivljenika i tužitelja u radnji ispitivanja svjedoka optužbe. To ovdje nije bilo moguće'', istaknuo je sud.
Nema jasnih dokaza
Vrhovni sud je naglasio da u postupku nema jasnih i nedvojbenih dokaza da bi Sanader i Ježić poticali Mravka na način kako se terete optužnicom te da nema činitelja protuteže koji bi potvrdili Mravkov iskaz pa tako niti da je Mravkovo postupanje u vezi umanjivanja cijene bila izravna posljedica Sanaderovog i Ježićevog poticanja.
''Donošenje osuđujuće presude, koja bi se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljila na takvom 'hendikepiranom dokazu', predstavljalo bi očitu povredu prava na pravičan postupak. Pravilno su stoga optuženici oslobođeni optužbe'', zaključio je Vrhovni sud.
Najviši sud je krajem listopada potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora. U tom je slučaju upravo Ježić posvjedočio da je pet milijuna eura, odnosno polovinu dogovorena MOL-ova mita, za Sanadera primio preko svoje švicarske tvrtke.
Sanader je u zatvoru od travnja 2019. kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska.
Vrhovni sud je 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media pa će HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 milijuna kuna kazne, dok je bivšem premijeru Sanaderu kazna za to nedjelo s osam smanjena na sedam godina zatvora.
Nakon što mu se pravomoćno okončaju svi postupci bivšem nekada najmoćnijem hrvatskom političaru sud će odrediti jedinstvenu zatvorsku kaznu.
