Na stranicama Vrhovnog suda objavljena je pravomoćna presuda za ratni zločin kojom je Tomislavu Merčepu prvotna zatvorska kazna od pet i pol godina povećana na sedam godina.


Vrhovni sud je presudu donio 2. veljače, a sada ju je odlučio objaviti zbog velikog interesa javnosti. 

Potvrđen je dio prvostupanjske presude Županijskog suda kojom je utvrđeno da je Merčep bio faktični zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a, što su Merčepovi odvjetnici osporavali.

"Odnos između zapovjednika i njegovih podređenih ne mora, nužno, biti formaliziran. Dostatno je implicitno shvaćanje njihovog međusobnog položaja u hijerarhijskom sklopu, pri čemu je bitna tzv. efektivna kontrola koju je optuženik, nedvojbeno, imao nad svojim podređenima. Optuženik, kao stvarni zapovjednik, nije nužno trebao biti svakodnevno na terenu. Činjenica što je, jedno vrijeme, bio odsutan s terena, kaznenopravno nije odlučna jer se, zbog toga, njegov status u postrojbi i njegove ovlasti stvarnog zapovjednika nisu promijenile, niti je bio onemogućen poduzimati mjere kako bi suzbio i spriječio nezakonita postupanja pripadnika postrojbe", kaže se u presudi Vrhovnog suda.

Dodaje se da je upravo Merčep odlučivao koga će, od nezakonito uhićenih civila, pustiti, a koga ne. Također se kaže da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je Merčep znao da njegovi podređeni "neovlašteno oduzimaju slobodu, pljačkaju, zlostavljaju, muče, tjelesno povrjeđuju i ubijaju civilne osobe, ali je propustio koristiti svoje faktične ovlasti i to spriječiti".

"Posljedica takvih njegovih propusta je spoznaja pripadnika postrojbe da optuženik zna što oni rade, pa kako ništa nije poduzimao s pravom su očekivali njegovu pasivnost. Optuženik je imao kako neposredna saznanja, tako je raspolagao i informacijama detaljnijeg ili općenitijeg sadržaja, koje su ga morale upozoriti na protupravne postupke njegovih podređenih. Propuštajući poduzeti mjere kako bi počinitelje udaljio, kaznio i pokrenuo odgovarajuće postupke, pristao je da neki pripadnici njegove postrojbe nastave s takvim radnjama", kaže se u presudi Vrhovnog suda.

Uvažen je dio žalbe Državnog odvjetništva u kojem se kaže da je prvostupanjski sud propustio cijeniti kao otegotnu okolnost da su "ubijanja i druga narušavanja fizičkog i mentalnog zdravlja i integriteta civila, najčešće građana Republike Hrvatske srpske nacionalnosti, koja je optuženik propustio spriječiti, ostvarena kroz relativno dulji period uz iznimnu brutalnost i bezobzirnost".

Također se kaže da takva kršenja međunarodnog prava nisu ni bila niti su mogla biti u funkciji obrane od agresora, već upravo suprotno. 

"Vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne, te o svrsi kažnjavanja, procijenjeno je kako će se kaznom zatvora u trajanju sedam godina moći izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela", kaže se u presudi koju je Vrhovni sud donio 2. veljače, a koju je sada odlučio objaviti zbog velikog interesa javnosti.