Vratili ste se u petak iz Londona - prva stanica investicijske turneje na kojoj ste prezentirali projekte potencijalnim investitorima - što je u ovom trenutku spremno da investitor kaže: Evo tu želim uložiti 100 milijuna!
U Londonu je bilo dosta optimizma i bio sam osobno pozitivno iznenađen sa sastavom ljudi koji su došli na naš forum. Ljudi koji su došli pitati i o eksploataciji nafte i plina, javno-privatnog partnerstva, dotakli smo se i nekih drugih tema. Optimizam ima potporu u tome da ljudi kojima Hrvatska do tada nije bila u fokusu sad su došli slušati o našim projektima. Jako su zainteresirani za LNG, plin, naftu, luku Rijeka i zračnu luku Osijek.
Uskoro je godina dana da ste ministar, baš od kad se vaš prethodnik vratio iz sličnog velikog posjeta Kataru - najavljivani rezultati su izostali, Vama su prigovori i dalje isti - birokracija, sporost - imate li Vi uopće mehanizam da to promijenite?
Javni mehanizam je Zakon o strateškim investicijama, prekjučer je prošao Sabor, i slažem se da je predugo trebalo da stupi na snagu. Ja sam se kao ministar osjećao jako usporen da ga provedem, ali tu je i u Londonu su pitali o njemu. On daje garanciju kod projekata, nova radna mjesta, rast BDP-a.
Kada vi mislite da će se Hrvatska konačno oporaviti na ovaj ili onaj način?
To smo već puno puta naglasili da je ova godina prekretnica. Mi prihodovnu stranu proračuna više sigurno nećemo moći podići s novim poreznim opterećenjima nego isključivo s rastom.
Ovo je trebala biti godina tsunamija investicija...
Da, rast od 1 posto je prihod od 3,5 milijardi kuna, znači mi ako u sljedećoj godini dostignemo rast od negdje 1,5 posto to je nama novih 5 milijardi smanjenja planiranog deficita koji nije mala stavka. Onaj rast od 2,5-3 % koji bi trebao uslijediti u sljedećim godinama, a investicije su jedan od tih uvjeta, ubrzanje administracije,kao naš temeljni konkurentni problem, trebali bi nastupiti za koju godinu. Do tada sa novih desetak- petnaestak milijardi novih prihoda, zato što smo postigli rast, će lakše biti servisirati i osnovne djelatnosti.
Jeste li u suglasju s ministrom Linićem s obzirom na vaš dio posla o kojem smo govorili - kakvu poruku šaljemo investitorima, ako ministar javno najavljuje da će se dugovi vraćati, ako ne privatizacijom, onda povećanjem PDV-a?
Ne, povećanjem PDV-a, kao što smo puno puta do sad rekli - mi nećemo dozvoliti bilo koje novo porezno opterećenje.
Ali rasprava se vodi javno, ne bi li to trebalo biti u krugu Vlade?
Je, i o tome smo već nekoliko puta razgovarali, da nije dobro da se ideje iznose vani je nas građani i investitori slušaju, svaku našu riječ i bilo bi dobro da se izađe van s kojim novim konceptom kada uži kabinet da svoje odobrenje da se o tome počne raspravljati, da ne zbunjujemo javnost i i investitore. Mi smo dvije odvojene stranke često s različitim stavovima, koalicijska vlada, ustvari i donosi korekciju, uključenje razuma, rasprave, nove ideje tijekom donošenja pojedinih zakona. Jedino što mislim da bi trebali biti bolji, da ne zbunjujemo investitore i javnost, na način da se kontrolira izlazak prije bilo kakvih ideja. Nema rasta bilo kojeg poreznog opterećenja, ni PDV-a ni poreza na nekretnine, dok ne bude rasta gospodarstva. Kad dođe rast gospodarstva onda su nove mjere u igri. Hoće li to biti smanjenje pojedinih poreznih davanja ili povećanje na drugoj strani to će vrijeme pokazati.
Vlada je odgodila pregovor s MOL-om oko INE. Kada se može očekivati pomak u tom procesu? Ili se jednostavno čeka pravomoćna presuda protiv Sanadera, no za to vrijeme INA polako tone?
Ne čekamo mi nikakvu pravomoćnu presudu, mi smo pomakli drugi krug razgovora za nekoliko tjedana iz vrlo jednostavnog razloga. Mađari su nam poslali pismo da su promijenilo svog prvog pregovarača i drugo pismo gdje su rekli da ono što smo dogovorili na prvom sastanku više ne važi. Ako imamo novu poziciju za pregovaranje onda je nama da bismo što bolje i kvalitetnije pripremili drugi krug razgovora trebalo dodatno vrijeme, to ne možemo pripremiti za dva dana, jer smo predviđali da je stav koji je usvojen na prvom sastanku, a to je da će se prvenstveno razgovarati o korporativnom upravljanju kako bismo poslali pozitivnu poruku i burzi i građanima, a i radnicima Ine, mađarska strana je rekla da bi više razgovarala o nekim drugim stvarima. Mi smo rekli - dobro, OK, idemo se bolje pripremiti za drugi krug, nastavit ćemo razgovore.
Ali kada konkretno očekujete rasplet?
Rasplet cijelih pregovora? Ja očekujem da ćemo se mi vrlo brzo dogovoriti oko novog korporativnog upravljanja i usloviti ga po zakonu RH i Zakonu o trgovačkim društvima. Kada to učinimo, da upravljamo na način da su ispunjeni i ciljevi kompanije i nacionalni ciljevi onda će ove ostale otvorene točke - maloprodaja, sudjelovanje Ine u novim eksploatacijama i istraživanjima na Jadranu i na kopnu - to je tema koja nije toliko nužna da se mora brzo definirati.
Tko je novi mađarski pregovarač?
Mislim da ne bih trebao više detalja pričati o kolegama iz Mađarske, iz pristojnosti pregovaranja, nije dobro razgovarati kroz javnost oko detalja. Nisu to nikakve tajne, vidjet ćete kroz nekoliko tjedana.
Zar nije neprihvatljivo da aktualni šef Ine, ako jest, bude mađarski pregovarač?
Da, on je pregovarač od prve.
Nije li to možda sukob interesa?
Mi smo inicijalno rekli da to nije dobro, ali nismo uvjetovali. Mi smo mogli uvjetovati i reći da ne prihvaćamo kolegu Aldotta za pregovarača, ali smo rekli da mislimo da nije dobro, ali su kolege iz Mađarske inzistirale na tome. Meni je puno bitnije što će se dogovoriti nego s kim smo to pregovarali.
Vašem bivšem stranačkom šefu i prethodniku u Vladi Radimiru Čačiću uskoro će isteći zatvorska kazna. Koliko je realno da se vrati na neku značajniju funkciju na nacionalnom nivou?
Nekoliko puta smo ponavljali, Radimir Čačić je predsjednik sjeverozapadnog regionalnog saveza, to je visoka funkcija u HNS-u, on je član i predsjedništva. Ništa nećemo dozvoliti da se u HNS-u radi van statuta. Predsjednica stranke je Vesna Pusić, i vrlo je jasno poruku poslala što je budućnost HNS-a i koja je politika HNS-a pred nama i kakvu ćemo tranziciju napraviti u sljedećih nekoliko godina. Kako je predsjednica rekla tako će to i biti, nema tu nekih dodatnih problema.
Hoće li struja ponovno poskupjeti radi nove ekološke naknade?
Nakon 23 godine struja je prvi put pojeftinila...
Hoće ili neće, da ili ne?
Bit će raznih modela, na jedan način će dijelom, poskupiti, na drugi način će dijelom pojeftiniti i HEP će s novim tarifama vrlo brzo izaći van, kao i telefonski računi - u jednoj opciji možda jeftinije, u drugoj opciji možda i skuplje. To će tržište pokazati.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
