Po riječima državnog tajnika u Ministarstvu financija Ivice Mladinea, 560 milijuna kuna prikupljenih od kolovoza do 21. listopada omogućilo je isplatu mirovina, socijalnih prava i plaća korisnicima državnog proračuna. 'Zakon je na taj način popunio proračun i u potpunosti je ostvario svoju zadaću', kazao je Mladineo na današnjoj savjetodavnoj sjednici koja bi ustavnim sucima trebala pomoći pri donošenju odluke. Suprotno stavovima Vlade, većina sveučilišnih profesora te predstavnika sindikata i umirovljenika, ali i izaslanici predsjednika Republike, ustvrdili su da Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nije usklađen s Ustavom.
Pročitajte i ovo
Vlada krizni porez uvela zbog velikog deficita i krize
Braneći donošenje kriznog poreza predstojnica Vladinog ureda za zakonodavstvo Zdenka Pogarčić ustvrdila je da je Vlada bila primorana uvesti posebni porez zbog deficita od 6,4 milijarde kuna izazvanog svjetskom ekonomskom krizom. Prije toga, Vlada je, kaže, poduzela niz drugih mjera, a pri donošenju zakona vodilo se računa i o socijalnoj politici te najugroženijima. U takvim ju je stavovima podržala i HDZ-ova saborska zastupnica Ana Lovrin, podsjećajući da porezi nisu ustavno pravno pitanje, već dio porezne politike za koju su odgovorni Vlada i Sabor. 'Apsolutna pravda nije postignuta niti jednim propisom. Do cilja se sigurno moglo doći na neki drugi način, no to je podložno političkoj ocjeni, a ne Ustavnom sudu', ustvrdila je Lovrin.
'Krizni porez krši načela pravičnosti, jednakosti i ravnopravnosti'
No, Siniša Tatalović, savjetnik predsednika Stjepana Mesića koji je zajedno s više od 50 tisuća građana zatražio ukidanje spornog zakona, ponovio je stav da su kriznim porezom povrijeđena Ustavom zaštićena načela pravičnosti, jednakosti i ravnopravnosti. Predstavnici sindikata, umirovljenika te sveučilišni profesori pozvani na savjetodavnu sjednicu također su zaključili za Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nije moralan i socijalan, posebno stoga što najviše pogađa one s najmanjim primanjima. Savjetodavnu sjednicu Ustavni sud sazvao je kako bi prikupili mišljenja svih strana u sporu i dobili neovisna mišljenja struke. Po riječima predsjednice Suda Jasne Omejec, prije odluke zatražit će se i savjeti Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu te stranih ustavnopravnih stručnjaka. (Hina)
