Time se planira pokrenuti novi investicijski ciklus koji više ne može biti pretežno oslonjen na proračun i državna sredstva, već mora što je više moguće uključiti privatni kapital, poručio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.
Radi se o okvirnom programu koji se odnosi na javne građevine na području školstva, odgoja i obrazovanja, zdravstva, znanosti, pravosuđa, kulture, socijalne skrbi, obrane i dr. Iznos od gotovo 15 milijardi kuna je granični iznos za koji smatramo da je moguće dosegnuti, no vjerojatno će se rezultati kretati između 50 i 100 posto od okvirnog programa, procijenio je Čačić.
To je uobičajena praksa u EU-u, gdje su neke zemlje čak zakonski propisale da nijedan javni projekt ne može početi bez prethodne analize je li ga isplativije raditi kroz JPP, a Hrvatska će time ispoštovati i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer utrošena sredstva ne idu u javni dug, niti će opterećivati proračun, napomenuo je Čačić.
Neki su projekti vrlo jednostavni i mogu početi odmah, a drugi, poput bolnica, puno su zahtjevniji. Za njihovo pokretanje potreban je Vladin startni pucanj, a do potpisivanja prvih većih projekata proći će šest mjeseci, nakon čega će svaka dva mjeseca ići novi ciklusi JPP natječaja tijekom iduće tri godine. Prve obveze plaćanja iz državnog proračuna dospijevaju u 2014./2015. godini.
Najveći segment su škole, za koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pripremilo katalog od 338 objekata, procijenjene vrijednosti od 6,2 milijarde kuna, rekao je ministar Željko Jovanović.
>> 'RH je sposobna svrstati se među uspješne zemlje'
Prosječna starost hrvatskih osnovnih škola je 43 godine, srednjih škola čak 54 godine, a još uvijek mnoge škole rade u dvije ili tri smjene, upozorio je Jovanović.
Budući da država nema novaca za njihovu obnovu i izgradnju novih škola, JPP je najbolji način za podizanje kvalitete obrazovanja, kako bi naša djeca imala približne uvjete kao u razvijenim državama EU-a.
'Mora potegnuti država'
U takve projekte ići će jedinice lokalne samouprave koje imaju novaca, a one koje nemaju morat će se okrenuti financiranju iz EU fondova, rečeno je na sjednici, pri čemu je premijer Zoran Milanović napomenuo da će tamo gdje je situacija teža morati potegnuti država.
Osim školstva, zanimljiv projekt bit će i kompleks Vladinih zgrada u okviru višenamjenskog Projekta Sava, istaknuo je potpredsjednik Čačić koji je ponovno upozorio da je sadašnje korištenje Vladinih zgrada potpuno neracionalno.
Vlada trenutno u Zagrebu koristi prostore na čak 188 lokacija, ukupne površine 400.000 četvornih metara, pri čemu je 320.000 četvornih metara u državnom vlasništvu, a 80.000 četvornih metara je unajmljeno, za što se plaća 5,3 milijuna eura. To znači da na jednog državnog službenika otpada čak 37,5 četvornih metara prostora.
Dio projekata vezuje se i na paralelne projekte koji nisu dio JPP-a, poput osiguranja energetske učinkovitosti, zbog čega je Vlada danas prihvatila izmjene Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji.
Hrvatska po jedinici proizvoda troši dva puta više energije od standarda EU, a uvozi preko 50 posto energije. Najveći je dio gubitaka, 48 posto, u zgradarstvu, a 80 posto zgrada nepotrebno gubi 60 posto energije.
Prema projekcijama EU-a, idućih godina se energetska učinkovitost mora povećati za 20 posto, što znači da su u EU vrlo nezadovoljni sadašnjom razinom štednje energije, a mi od toga trošimo dva puta više, rekao je Čačić.
Izmjenama zakona objedinjuju se ovlasti za energetsku učinkovitost u jednom tijelu te, u skladu s načelom da Vlada treba početi od sebe, određuje da javni objekti moraju regulirati svoju energetsku učinkovitost. (Hina)
-
respiratorni virusLiječnik o porastu slučajeva zaražene djece: "Ako ovo primijetite, javite se u bolnicu"
-
POREZ NA NEKRETNINEGrađanima stižu rješenja iz Porezne, rok za plaćanje je 15 dana: "Imate pravo na žalbu"
-
MA, KAKVA JEPredivna crnka Zagrebom prošetala u sjajnoj minici, cijelo izdanje je tip-top
