Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podsjetio je kako je krajem 2022. osnovana temeljna skupina država okupljenih oko Ukrajine sa zadatkom pronalaženja mogućih opcija osiguranja odgovornosti za zločine agresije protiv Ukrajine.
To je učinjeno zbog toga što Međunarodni kazneni sud nema jurisdikciju nad ruskom agresijom pošto Rusija i Ukrajina nisu stranke Rimskog statuta, što je preduvjet za ostvarivanje nadležnosti MKS-a.
Na rujanskom sastanku u Beču članice temljene skupine, među kojima je i Hrvatska, postigli su dogovor o općem konceptu uspostave posebnog suda za rusku agresiju na Ukrajinu. Sastanak bio ključan za određivanje modela suda koji će biti uspostavljen sporazumom s Vijećem Europe.
Temeljna skupina bi na budućim sastancima trebala raspravljati o nacrtu statuta suda.
Vlada je danas zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za koordinaciju i provedbu aktivnosti koje proizlaze iz bečke izjave.
Republika Hrvatska se kao stranka Rimskog statuta te kao država predana borbi protiv nekažnjivosti, priključila temeljnoj skupini u veljači 2023. godine, ističu iz Banskih dvora.
Temeljna skupina trenutno broji 41 državu sudionicu, a u njoj još sudjeluju EU, NATO i Vijeće Europe.
-
ProcuriloOtkriveno koga je Dalić predložio za svog nasljednika, HNS se odlučio za drugu opciju
-
što i kako dalje?Vatrena budućnost: "Vjerujem da će on preuzeti Hrvatsku, a o njemu će ovisiti Lukin odlazak ili ostanak"
-
ljetni intervjuRazgovarali smo s prekrasnom Hrvaticom koju na Instagramu prati više od 150 tisuća ljudi: ''Ljudi vide otprilike 60 % svega...''
