O tomu, prije svega, svjedoči činjenica da napisi na tu temu polaze od netočnih i konstruiranih tvrdnji, da se namjerno zanemaruju već ranije javnosti izneseni i poznati podaci, sve radi stvaranja senzacionalističkih konstrukcija.
Pročitajte i ovo
Primjeri medijskih manipulacija s objavljivanjem fotografija skupocjenih ručnih satova, među kojima je više onih koje premijer ne posjeduje, a koji mu se lažno pripisuju, jasno potvrđuju da je riječ o smišljenoj i nasrtljivoj kampanji
objeda, navodi se u priopćenju.
Tim povodom Vladin Ured za odnose s javnošću ponavlja da se u posljednje vrijeme u dijelu medija, takvim senzacionalističkim pristupom i lažnom brigom za javno dobro pokušava stvoriti predodžba o nepoželjnosti i društvenoj štetnosti privatne imovine i poštivanja privatnog poduzetništva, uglavnom upravo u ime privatnih i komercijalnih, pa moguće i političkih interesa pojedinaca.
Predsjednik Vlade u više je navrata javnosti obznanio podrijetlo svoje imovine stečeno tijekom više desetljeća poduzetničkog rada u inozemstvu i domovini, uključujući i nekoliko spomenutih ručnih satova, kao dio kolekcije koju prikuplja već gotovo trideset godina. U tom pogledu, i predsjednik Vlade Sanader zalaže se za jasne, javne i za sve jednako važeća mjerila ispunjavanja imovinske kartice, uključujući i jasno utvrđivanje kriterija, kao i svih ostalih obveza dužnosnika, naglašeno je u priopćenju.
Najavljuje se da će Vlada uputiti zahtjev Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa da se odredi prema tome treba li u imovinskim karticama dužnosnika upisivati nakit, ručne satove, krzna, sagove, antikvitete, dizajnerski namještaj, elektroničke uređaje skupih marki. Ukoliko treba Vlada će, dodaje se, tražiti informaciju o tome jesu li svi dužnosnici to i upisali.
Odbacujući u cijelosti spomenute tendenciozne napise, Vladin Ured za odnose s javnošću uočava i lažni populizam koji, skrivajući vlastite, nerijetko dvojbene komercijalne interese i podrijetlo sredstava, pokušava zagovarati povratak na stari, prevladani društveni sustav socijalističkog i komunističkog morala i vrijednosti uravnilovke i egalitarizma.
Hrvatskoj je javnosti takav sustav vrijednosti itekako poznat i Hrvatska je iz tog sustava vrijednosti izašla upravo radi stvaranja društva bogatstva, poduzetništva i slobodnog tržišta, u kojemu vrijednosti neće podlijegati politički i interesno obojenim medijskim hajkama, stoji u priopćenju Vladinog Ureda za odnose s javnošću.
