Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Usprkos pritiscima iz EU i Slovenije, Hrvatska je odlučna u izlasku iz arbitražnog postupka o granici sa Slovenijom.


Vlada je usvojila prijedlog odluke o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog njegove povrede. Obrazložila je Vesna Pusić, potpredsjednica Vlade:

'Radi se o posljedicama svega ovoga što se ustanovilo u zadnjih nekoliko tjedana, no određene sumnje imali smo od proljeća. Radi se o kršenju sporazuma o arbitraži od slovenskog arbitra i agentice. Nakon uvida u sadržaj njihovih razgovora koje nikada nitko nije opovrgnuo, može se ustanoviti da nije samo riječ o kompromitaciji tih dvoje ljudi nego i o samom predmetu u koji su nakon početka rasprave unošeni dodatni dokumenti protiv svih pravila. Zato smo smatrali da je cijeli predmet i proces toliko kompromitiran da je nemoguće nastaviti ovaj proces arbitraže.

Sabor je također raspravio situaciju i jednoglasno donio zaključak kojim upućuje Vladu da pokrene postupak okončanja sporazuma o arbitraži sa Slovenijom koji je potpisan 2009. godine', kazala je Vesna Pusić i dodala da ne prestaje želja i obaveza Hrvatske da riješi pitanje granice sa Slovenijom.

Vezani članci Andrej Plenković Plenković o Milanoviću: ''Pa ja ne znam što je prevarant danas govorio i gdje je točno bio, imali smo puno posla.'' Komentirao i Jandrokovićevu sliku u kupaćem Karl Erjavec Erjavec u parlamentu: ''Arbitražna presuda je važan međunarodni dokument, ali ne za Janšu''

Maja Seršić i Andreja Metelko-Zgombić razrješene su dužnosti zastupnice i su-zastupnice RH u postupku pred Arbitražnim sudom.

'Teško je za povjerovati da će Amerika i EU dopustiti Sloveniji da prčka po Piranskom zaljevu'

Imunološki zavod d.d. preoblikovat će se u državnu zdravstvenu ustanovu, odlučila je Vlada.

'Nakon više mjeseci napetosti i traženja rješenja, vjerujem da je ovo rješenje. Ovo je problem koji smo naslijedili, rješenje nije najsretnije, ali je bio jedini način da se tvrtka spasi. Vidjet ćemo što će biti, ali nadamo se najboljem', kazao je premijer Zoran Milanović.

Vlada je usvojila i prijedlog odluke o racionalizaciji troškova mobilne telefonije i vozila za korisnike središnje javne nabave prema kojoj će troškovi buduće nabave morati biti 20 posto manji.

Također, Vlada je dala suglasnost Brodarskom institutu za kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i dala državno jamstvo za taj kredit, koji bi trebao omogućiti opstanak i nastavak rada Instituta.

Iznos kredita je 2,54 milijuna eura, na rok otplate od sedam godina, a jamstvo na 80 posto iznosa kredita odnosno 2,03 milijuna eura. Prva rata dospijeva 31. siječnja 2018. godine. Kredit će se koristiti za financijsku konsolidaciju i restrukturiranje Instituta.

Ministar financija Boris Lalovac podsjeća da je Brodarski institut 2. srpnja ove godine proglašen pravnom osobom od strateškog i posebnog interesa.

"To je znanstveno-istraživačka organizacija koja se nalazi u vrlo velikim problemima i da Vlada nije reagirala vjerojatno bi završila u stečaju", rekao je Lalovac.

Vlada je, dodaje, prepoznala stratešku važnost te dugo godina zanemarivane kompanije, koja se, kako je rekao, mora spašavati putem kredita i jamstva.

Ove godine rast BDP-a 0,4 posto, iduće 1 posto
 

Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. - 2018. godine, koje je Vlada prihvatila u četvrtak, procjenjuje se da će ove godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznositi 0,4 posto, a iduće ubrzati na 1 posto, čime su blago snižene ranije procjene.

"Projekcija gospodarskog rasta za 2016. godinu iznosi oko 1 posto, pri čemu će sve komponente BDP-a rasti, izuzev državne potrošnje. Također su projekcije da će doći do smanjenja nezaposlenosti. Shodno tome gospodarskom rastu, projicirani su prihodi državnog proračuna veći za oko 1 posto, a nastavit će se i fiskalna konsolidacija, pogotovo na rashodnoj strani proračuna", kazao je ministar financija Boris Lalovac.

Dodao je da se očekuje kako će proračunski deficit, prema ESA 2010 metodologiji, u 2016. iznositi 3,9 posto BDP-a, a u 2017. će iznositi 2,7 posto BDP-a.

"Usvajanje ovih smjernica postavlja pozitivni okvir za izradu proračuna i novu ekonomsku politiku za iduće razdoblje", zaključio je Lalovac.

 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook