Pročitajte i ovo
Utjecaj krize jasno se vidi u statistikama po kojima građani trećinu svojih primanja troše na hranu.
'Što je zemlja siromašnija to je veći udio hrane u mjesečnoj potrošnji. Tako recimo razvijenije zemlje troše između 5 i 7 posto na hranu, dok se prosjek Europe kreće između 11 i 13 posto', kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
>> Turisti dnevno potroše više od 300 kuna!
Iako će većina reći da je zdravlje na prvom mjestu - statistika kaže suprotno. Na voće i povrće potrošimo 3.700 kuna na godinu, samo tisuću kuna više nego na cigarete. Od zdrave prehrane važniji su i telefonski razgovori na koje trošimo više od četiri tisuće kuna.
'Sigurno da si potkradamo vlastitu budućnost i sigurno je da ćemo si jednog dana stvarati troškove u zdravstvu, znači ono što danas ne pojedemo koštat će nas na zdravstvenoj knjižici', kaže nutricionist Branimir Dolibašić. 'Troše na nebitno, na alkohol, cigarete, na gotovu hranu koja je štetna za organizam i onda postaju i deblji i onda su još nesretniji', kaže prodavačica Ana.
Prosječan Hrvat na godinu pojede 68,5 kilograma kruha, 39 kilograma krumpira, ali zato manje od sedam kilograma ribe i gotovo 11 kilograma šećera.
'Ja se bojim najviše toga da taj šećer pojedu djeca i da će se to tek za 10-15 godina vidjeti kroz krive navike i kroz eksploziju nekakvih kroničnih bolesti srca, pretilost', kaže nutricionist Dolibašić. Vlada bi, kaže, zbog zdravlja nacije ozbiljno trebala razmisliti o smanjenju PDV-a na voće i povrće, jer nezdrava prehrana kad tad dođe na naplatu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
