Više od dvije trećine Hrvata protiv GMO-a, brine ih i zagađenje rijeka

Građani Hrvatske najviše su zabrinuti za očuvanje čistoće rijeka, jezera i mora (74 posto) te za utjecaj koji na naše zdravlje imaju kemikalije u proizvodima koje svakodnevno koristimo (71 posto), pokazuju to rezultati GfK-ovog istraživanja o stavovima i ponašanju građana kad je riječ o zaštiti okoliša.

Pročitajte i ovo Nezadovoljni su Stroga zakonska regulativa koči uzgoj popularne poljoprivredne kulture: Poljoprivrednici moraju ispuniti cijeli niz obveza... Službeno objašnjenje Neobičan prizor uznemirio građane: More je totalno pozelenjelo, doznajemo o čemu je riječ

Istraživanje "GfK Green Gauge 2012." provedeno je tijekom listopada 2012. na tisuću ispitanika u dobi od 15 godina i više.

Više od dvije trećine, odnosno 69 posto ispitanika izjavilo je da je dosta ili jako zabrinuto na koji način se proizvodi hrana (postojanje pesticida, umjetnih gnojiva), a 67 posto ispitanika zabrinjava korištenje genetski modificiranih organizama u poljoprivredi te način na koji se zbrinjava rastući otpad.

>> 'Poštujte okoliš, pokazujte ljubav prema svakoj osobi!'

Globalno aktualne teme, poput gubitka biološke raznolikosti, klimatskih promjena te iscrpljivanje prirodnih izvora energije nešto manje brinu građane. Razlog manje zabrinutosti, navodi u današnjem priopćenju GfK, može se pronaći i u nedovoljnom poznavanju tematike jer jedna trećina smatra da klimatske promjene uzrokovane globalnim zatopljenjem nisu tolika prijetnja kolikom je prikazuju mediji. Čak 37 posto ispitanika izjavilo je da nemaju dovoljno znanja potrebnog za razumijevanje ovog problema.

Vezano uz pitanje pojedinih oblika ponašanja koja su usmjerena očuvanju okoliša, istraživanje je pokazalo da dvije trećine hrvatskih građana vodi računa o potrošnji energije u svom kućanstvu - koristi štedne žarulje, gasi svjetlo u prostorijama koje ne koriste, odnosno štedi na potrošnji vode.

Nešto više od polovice građana, njih 55 posto, sa sobom nosi vrećicu u trgovinu čime se smanjuje količina PVC otpada, a 51 posto odvaja otpad za recikliranje. "Možda su neka od ovih ponašanja potaknuta lošom ekonomskom situacijom, ali su ipak činjenice koje govore u prilog da su određene promjene u ponašanjima moguće osobito ako su potaknute određenim mjerama bilo od strane države (naknada za povrat plastičnih boca) ili samih trgovina (naplata PVC vrećica)", ističu iz GfK.

Petnaest posto hrvatskih građana kupuje hranu iz organskog uzgoja, dok svaki peti građanin prilikom kupovine često bira one proizvode koji imaju oznaku zaštite okoliša.

"Ukoliko se usporedimo s ostatkom svijeta, uz rame smo s visoko razvijenim zemljama poput SAD-a i Velike Britanije, dok su, primjera radi, naši susjedi Talijani najosvješteniji kada su u pitanju proizvodi s deklaracijama zaštite okoliša - ovakve proizvode često bira čak 60 posto građana Italije", zaključuje se u priopćenju GFk. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook