U raspravi, koja se danas u Europskom parlamentu razvila nakon govora predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa o stanju Europske unije, sudjelovao je i hrvatski eurozastupnik Tonino Picula.
Pročitajte i ovo
Plenkovićeva uzdanica
Procurio interni dokument: Šuica bi u Komisiji mogla dobiti jedan od ova tri resora
Neočekivana odgoda
Problemi za europsku vladu: Grubo buđenje za briselske birokrate
On je kritizirao Barrosa jer u 45-minutnom govoru ni jednom riječju nije spomenuo proširenje EU ni Hrvatsku, koja je 1. srpnja postala nova članica. Istaknuo je da o Hrvatskoj spomena nije bilo ni u lanjskom Barrosovom govoru, a u to je vrijeme Lijepa naša s Europom okončala pregovore.
'Trebali ste [spomenuti Hrvatsku] jer je ona prva zemlja koja je ušla u Uniju nakon stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, što je zajednički uspjeh same Hrvatske, institucija EU i, svakako, vaše Komisije', rekao je Picula Barrosu, pojašnjavajući zašto misli da je jedna od tema njegova govora trebala biti i Hrvatska.
>> Barroso: Oporavak EU je na vidiku, ali jedna lasta ne čini proljeće
Picula je istaknuo uvjerenje da će hrvatski primjer dokazati kako proširenje Unije na Hrvatsku olakšava traženje europskog rješenja i za regionalne napetosti budući da situacija na jugoistoku Europe ostaje i dalje složena.
Dotaknuo se i utjecaja ulaska Hrvatske u EU na regiju te izrazio želju da do iduće godine, kada se obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata, države na jugoistoku kontinenta budu još jasnije na putu članstva u Uniju. 'Jedino se tako mogu zaista otkloniti posljedice sukoba koji su tijekom prošlog stoljeća toliko koštali ne samo taj prostor, nego cijelu Europu', kazao je Picula.
Svoj je govor završio podsjećanjem Barrosa kako se u travnju ove godine retorički odrekao drastične politike odricanja. Pritom je izrazio osobni dojam da je europska politika, unatoč tome, ostala jednostrana, da se nastavlja naglašavati tržište i monetarna dimenzija, a zapostavlja socijalna politika i politika zapošljavanja.
'Visoka nezaposlenost mladih, žena i starijih radnika, potpuno je izmijenila strukturu zaposlenosti u velikom dijelu Unije. Statistički podaci pokazuju da će svaka nova europska generacija biti manje zastupljena u trajnom zapošljavanju od generacije prije nje. Dakle, i u Europskoj godini građana, građani ostaju suočeni s ozbiljnim europskim socijalnim i gospodarskim neizvjesnostima. To je opomena svima, ali Vi ste među najodgovornijima', poručio je Picula predsjedniku Europske komisije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook