Hrvatska zastupnica u tužbi Hrvatske za genocid protiv Srbije smatra da bi možda bilo bolje da tužbe nije ni bilo ali budući da je političkom odlukom ona 1999. podnesena "teško je povlačiti ju jer ako ste nekog tužili za genocid onda se valjda niste šalili".
Pročitajte i ovo
"Mi smo dokazivali da se radilo o zločinima koji mogu predstavljati genocid - sud je to prihvatio. Mi smo sudu dokazivali da je postojao obrazac ponašanja JNA i srpskih snaga - sud je prihvatio naše dokaze i utvrdio 'jest, može se govoriti o obrascu postupanja'. I konačno, mi smo sudu dokazivali da su svi ti zločini počinjeni u cilju stvaranja etnički čiste 'Velike Srbije' na području koje bi uključivalo i dijelove RH i BiH - sud je to prihvatio", kazala je Crnić Grotić u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna".
Točno je da je sud prihvatio da se nije radilo o genocidu, kaže ona, ali je zaključio i da su postojali zločini, da se može govoriti o genocidnim radnjama, mučenju, maltretiranju i zlostavljanju uključivo i silovanja.
Crnić Grotić pojasnila je da se u tužbi moralo ići upravo na genocid jer samo konvencija o genocidu koja je na snazi između RH i Srbije omogućuje nadležnost suda te je to ograničavalo mogućnosti budući se sud nije mogao baviti npr. agresijom ili utvrđivanjem odgovornosti za ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti.
Srbi i Hrvati kao da nisu slušali istu presudu
"Ako je za genocid trebalo još više (od 12.000 žrtava), onda dobro da to nije bio genocid", kaže Crnić Grotić i dodaje: "Oni su htjeli sačuvati genocid kao zločin nad zločinima.. kojem nema sumnje da je konačni cilj istrebljenje".
Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je odbacio i hrvatsku i srpsku tužbu za počinjen genocid tijekom Domovinskog rata. Objavljujući presudu po hrvatskoj tužbi, ICJ je utvrdio da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini. Međutim, ti zločini nisu počinjeni s genocidnom namjerom te se stoga hrvatska tužba protiv Srbije odbacuje, rekao je predsjednik ICJ-a Peter Tomka.
Tomka je kazao kako je zaključak suda da su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida.
Crnić Grotić zadovoljna je radom hrvatskog pravnog tima, budući da je sud "prihvatio najveći dio naših dokaza", a jedna od pobjeda tima je, kako je kazala, i činjenica da je sud "prihvatio da je Srbija sljednica SRFJ i da se stoga postupak može nastaviti protiv Srbije".
Ono što sada trebaju učiniti države i političari jest aktivno surađivati u istragama i suđenjima. Ratni zločini ne zastarijevaju i svi odgovorni dok su živi mogu očekivati da im se sudi, ali što se budu dulje odgađala nacionalna suđenja to će se teže naći svjedoke.
"Pitanje vremena je iznimo važno", kaže ona, dodajući da je sud pozvao strane da nastave s pregovorima i vide također koje su mogućnosti obeštećenja žrtava.
Tužba za genocid iz 1999. bila je politička odluka i ni jedna od vlada nakon toga nije se odlučila na povlačenje, iako je bilo nagovještaja. "Možda bi bilo najbolje da nije bila niti podnesena nego da se to rješavalo na drugi način.. ali kad je podnesena teško ju je bilo povlačiti".
Hrvatska je 1999. tužila Srbiju ICJ-u za genocid nad Hrvatima u četiri ratne godine, a Srbija Hrvatsku 2010. za genocidnu kampanju protiv lokalnih Srba u akciji Oluji u ljeto 1995. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
