ZAGREBAČKA POLICIJA: Koji dan se najviše gine na cestama, kada je najnesigurnije...

Petak je najopasniji u tjednu po broju poginulih osoba na zagrebačkim cestama, dok je tijekom dana najnesigurnije između četiri i šest te 22 i 24 sata, objavila je u srijedu zagrebačka policija.

Pročitajte i ovo teško ozlijeđena žena FOTO Policija traži ovog muškarca, objavila i zašto: Javite se ako znate tko je uskoro na slobodi Otkriveni novi detalji o stravičnom slučaju zakopanih beba: "Roditelji su uvjereni da je njihovo ponašanje bilo sukladno Božjim zakonima"

Petkom je poginulo najviše osoba, njih 15, a najmanje srijedom, četiri, pokazala je statistika.

Prema dobu dana kritično vrijeme je između četiri i šest te 22 i 24 sati kada je poginulo po osam osoba, dok je najsigurnije od dva do četiri sati kada su poginule dvije osobe, kažu u policiji.

Petak najkritičniji dan

Petak je najkritičniji dan i po broju očevida prometnih nesreća, njih 1639, dok je nedjelja najsigurnija s 1061 obavljenih očevida. Kritično vrijeme u toku dana je od 14 do 16 sati s 1237 očevida, a najsigurnije od dva do četiri sata s 247 očevida. U kritičnom vremenu bilo je skoro pet puta više očevida nego u najsigurnijem.

Viktor Forjan iz službe za sigurnost cestovnog prometa rekao je da su zadnjih godina dani vikenda, u pravilu noći, najopasniji po posljedicama jer se tada događa najveći broj prometnih nesreća.

Policija stoga, kazao je Forjan, najčešće u to vrijeme provodi posebne akcije.

Pijani vozač pokosio tri djevojke na pješačkom, jedna teško ozlijeđena

To što se najveći broj očevida obavlja od 14 do 16 sati objašnjava zakon velikih brojki, odnosno trajanje poslijepodnevne prometne špice. Jutarnja špica po broju očevida ne iskače iz statistike, a pretpostavlja se da je razlog tome što su ujutro vozači odmorni za razliku od popodneva kad su umorni i nestrpljivi.

Nakon deset godina nije bilo poginule djece

Obećavajuće je da nakon deset godina u 2013. na zagrebačkim cestama nije bilo poginule djece, a nastavljen je i pozitivan trend smanjenja broja lakše i teže ozljeđene djece, kazao je Forjan.

Statistika je pokazala da je lani bilo manje nesreća, ozlijeđenih i poginulih u odnosu na godinu ranije.

U Kaštelima poginuo 21-godišnji pješak

Broj poginulih rastao je iz godine u godinu od 1960. kada je bilo devedeset poginulih, do 1990. kad je bilo 245 poginulih osoba. Od tada se bilježi trend smanjena broja poginulih pa je za pet godina, odnosno 1995. bilo 165 poginulih, 2000. - 109, 2005. - 113, 2010. - 88 i 2013. - 63.

'Kacige postale uobičajene'

'Nadamo se da je dio zasluga za povećanje sigurnosti u prometu na cestama i na preventivnom, odnosno represivnom postupanju policije. Prije 10 godina bila je rijetkost vidjeti motociklistu s kacigom ili vozača sa sigurnosnim pojasom dok je to sada uobičajena stvar', kazao je Forjan.

Lani je obavljeno 9.686 očevida nesreća, što je za oko 17 posto manje nego godinu ranije. Ozlijeđeno je 3559 osoba, odnosno oko 6 posto manje. Poginule su 63 osobe, što je šest posto manje.

Vozači pijani u svako osmoj nesreći

Brzina je uzrok skoro svake pete prometne nesreće i zbog nje je poginulo 20 osoba, odnosno gotovo 30 posto od ukupnog broja poginulih. Godinu ranije poginulo je 28 osoba ili 41,8 posto od ukupno poginulih.

Pijani vozači sudjelovali su u svakoj osmoj nesreći. U 15 od ukupno 55 nesreća s poginulim osobama, osoba koja je izazvala nesreću imala je nedopuštenu koncentraciju alkohola, od toga 10 osoba veću od 1,5 promila. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook