U Dubrovniku su proizvođači iz cijele Hrvatske predstavili svoje domaće proizvode. Možda se nešto i promijeni, no zasad i dubrovački hoteli na svojim stolovima poslužuju pretežno uvoznu hranu. Mladen Kešer iz Križevaca prije par godina pokrenuo je obiteljski posao. Njegova obitelj prozivodi sir. 'Mi dnevno proizvodimo oko 2.000 litara mlijeka, imamo 40 svojih kooperanata. Dnevno proizvodimo negdje oko 300 sireva,' rekao je Mladen Kešer, proizvođač sira.
Mladen kaže posao ide dobro, ali glavno tržište nam je još daleko. 'Samo da nas prepoznaju oni koji bi trebali stvarno to staviti na stol, a to su hrvatski restorani i hoteli,' dodao je. Iako mali obrti prozivode gotovo sve, od kulenove seke do kolača, rijetko i pokušavaju svoje proizvode ponuditi ugostiteljima. 'Nismo toliko veliki da bi mogli pratiti velike lance i hotele,' rekao je Ivica Liščević, proizvođač kulena. 'Ne upuštamo se u velike invesiticije, na veliko,' rekla je Helena Mihaljković, koja se bavi proizvodnjom kolača. Možda baš zato, gosti u dubrovačkim hotelima pretežno jedu uvoznu hranu.
'Sve zavisi o količini, ne znam koliko su uopće naši proizvođači dovoljno u količinama uspješni da bi mogli opskrbljivati sve na Rivijeri što se tiče hotela,' rekao je Davorko Obuljen, iz hotela Maestral. Ipak, od količine veći je problem cijena. Domaća vina, školjke i vrhunska riba uvjek imaju svoga kupca. Ipak, ostala hrana u trgovačkim centrima ponekad je i 3 puta jefitinija. 'Na tržnici kad kupite onaj mali sir, košta 20 kuna, a u njemu nema 15-ak dekagrama. To je dosta skupo i to klijent ne može prepoznati,' rekao je ugostitelj Ivo Rudenjak. Lanjsko uvođenje deklaracije hrane, manjim proizvođačima hrane nije puno pomogla. Gosti za dubrovačkim stolovima i dalje jedu pretežno uvoznu jeftiniju hranu.
