Ocjenu ustavnosti Pravilnika u cjelini, kao i pojedinih njegovih odredaba, podnijeli su, uz ostale, pravni fakulteti u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te zagrebački Fakultet političkih znanosti. Njihovi su se prigovori odnosili na propuste u postupku donošenja Pravilnika, njegove prijelazne i završne odredbe, na materijalne kriterije (uvjete) za napredovanje u znanstvena zvanja, a vezana uz ustavno jamstvo slobode znanstvenog stvaralaštva, odnos države prema znanosti te na načelo pravne sigurnosti u području znanstvenog djelovanja.
Pročitajte i ovo
>> Predstavljeni rezultati državne mature: Palo čak 4.000 učenika strukovnih škola!
Ustavni sud zaključio je, među ostalim, da u postupku donošenja Pravilnika nisu sudjelovala područna znanstvena vijeća za društvene i humanističke znanosti, iako su u njemu sudjelovala područna znanstvena vijeća za prirodne, tehničke i bitehničke znanosti te biomedicinu i zdravstvo.
Činjenica da dva od ukupno šest vijeća za znanstvena područja nisu sudjelovala u pripremi Pravilnika govori u prilog ocjeni da postupak njegova donošenja nije bio valjano proveden, zaključio je sud. Nacionalno vijeće za znanost Pravilnik je donijelo u veljači ove godine kako bi uskladilo znanstvene kriterije s praksom znanstvenog rada inozemnih znanstvenika. Pravilnik je izazvao mnoge primjedbe, posebno znanstvenika iz društvenih i humanističkih znanosti.
Nezavisni sidnikat znanosti i visokog obrazovanja nove je kriterije nazvao "udarom na funkcioniranje znanstvenog sustava" jer su njime pooštreni uvjeti izbora u znanstvena znanja "neprimjereno okolnostima, uvjetima i financiranju istraživačkog rada". Sindikat je upozorio da bi po tom Pravilniku znanstvenici svoje radove morali objavljivati u inozemstvu pod svaku cijenu, pa čak i kada njihov predmet istraživanja nije od interesa inozemnim znanstvenim krugovima.
Odgodu primjene Pravilnika zatražio je i Rektorski zbor visokih učilišta smatrajući da sadržaj pravilnika nije kvalitativni pomak te da su kriteriji nedorečeni, nedorađeni i neusklađeni zbog čega mogu dugoročno štetiti kvaliteti izbora nastavnika u znanstvena zvanja. Rektorski zbor ocijenio je da je Pravilnik donesen na netransparentan način te da se u postupku donošenja nije poštovala osnovna razina sudjelovanja zainteresirane javnosti, kao ni savjetovanje ili bilo koji oblik suradnje.
Sveučilište u Zagrebu upozoravalo je pak na "netransparentan, neregularan i neakademski" rad Nacionalnog vijeća i isticalo kako je donošenje dokumenata relevantnih za izbor i razvoj akademske zajednice bez dijaloga sa samom akademskom zajednicom neprihvatljiv. U lipnju je o Pravilniku raspravljao i saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i ocijenio ga nezadovoljavajućim, zaključivši da je donesen netransparentno te da nije poštivana procedura.
Većini članova Nacionalnog vijeća za znanost, kao i njegovoj predsjednici Maji Vehovec, mandat je istekao 13. ožujka ove godine, a novo Vijeće trebalo bi biti imenovano na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
