Iz Udruge pčelara Vukovar 91 u četvrtak su ustvrdili da je razlog nedavnog pomora pčela u naseljima u okolici Vukovara korištenje zabranjenih pesticida.
"Najveći problem su needucirani ratari koji koriste zabranjene pesticide za tretiranje nasada. Stoga moramo učiniti više na polju edukacije i da ratari budu upoznati što i kada se smije koristiti", rekao je predsjednik Udruge pčelara Vukovar 91 Ivan Dumendžić kojemu je otrovano 100 košnica pčela.
Na konferenciji za medije kazao je da pčelari nemaju problema s velikim tvrtkama, ali su zato problem mali OPG-ovi koji nabavljaju zabranjena sredstva.
Dumendžić je rekao i da su od Ministarstva poljoprivrede zatražili da se pronađe način za obeštećenje pčelara te je predložio da se ustroji Banka pčelinjih zajednica odakle bi pčelari, koji iz nekog razloga ostanu bez pčela, po povoljnim uvjetima mogli nabaviti nove pčele.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet podsjetio je da su trovanja pčela počela prije šest godina kad se krenulo s tretiranjem uljane repice, a potom i tretiranjem komaraca.
Najnoviji slučaj pomora pčela je nastao zbog tretiranja boba, dodao je.
"Nasreću, u Hrvatskoj nema alarmantnog trovanja pčela i može se reći da se dosta dobro nosimo s tim problemom. Zajedno moramo pronaći način da zadovoljni budu i pčelari i ratari jer nema proizvodnje hrane ako se nasadi ne tretiraju s nekim zaštitnim sredstvima“, rekao je Kocet.
Ocijenio je da edukacije ratara o korištenju zaštitnih sredstava nisu dale rezultata te da, kako je rekao, iza izdanih uvjerenja "zapravo ne stoji potrebno znanje".
Kao dodatni problem spomenuo je i "meke granice" i činjenicu da se preko granice mogu prevesti razna nedozvoljena sredstva.
Ustvrdio je i da niti jedna institucija u Hrvatskoj nema potrebne aparate i instrumente s kojima bi mogli utvrditi koje sredstvo je korišteno kod trovanja pčela što se pokazalo u više slučajeva.
Redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević kazao je da otrovane pčele "nisu glavna šteta".
"Ta šteta će se tek vidjeti u proizvodnji hrane. Gdje god su potrebni oprašivači, a pčele su glavni oprašivači uljarica i voća, biti će zabilježeni manji prinosi. Oni mogu biti manji i do 50 posto“, rekao je Stipešević.
