Učenici o seksualnom odgoju: Čim profesor spomene, nastane smijeh

Velik dio gradiva već se uči kroz predmete biologije, prirode i društva, tjelesne kulture. No zdravstveni dio postaje i sastavnim dijelom sata razrednika koji će voditi sami razrednici, profesori, pedagozi, psiholozi. Njihovo usavršavanje je počelo, no za stvarnu implementaciju malo je vremena.

Pročitajte i ovo Novi projekt Iduće godine zdravstveni odgoj u riječkim školama: "Vjerujem da će djeca naučiti jako puno" SEKSUALNA EDUKACIJA Objavljen Atlas kontracepcije: Hrvatska u crvenom, zdravlje je sve skuplje, žene i dalje na udaru

>> U petom će razredu učiti o masturbaciji, u prvom srednje o pravima žena

'Ono što jesmo, krenuli smo s promjenom kurikuluma, s dorađivanjem, pokušali smo vidjeti što smo imali, što je novo', kaže pedagoginja Zvjezdana Bezlaj iz II gimnazije u Zagrebu.

Gradivo novog predmeta dijelom je i gradivo već postojećih predmeta, ali je zamišljen i kao sat razredne zajednice, u trajanju do 12 školskih sati.

'Mi ničim nismo imperativno htjeli zahtijevati da to mora biti u nekoj dinamici - u listopadu 2 sata, u studenome 2 - nego će razrednici sukladno drugim obvezama planirati te sadržaje tijekom godine', pojašnjava Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.

Jedna od tema novog predmeta bit će i seksualni odgoj. 'Uvijek kad bilo što slično tome profesor spomene, bude smijeh, ne shvaća se ozbiljno, ipak ti to profesor govori', kaže gimnazijalac David.

Osnovci će, primjerice, učiti o masturbaciji, ulošcima, prihvatljivim i neprihvatljivim dodirima. 'Bilo bi mi malo čudno, lakše bi mi bilo doma o tome pričati', kaže jedna učenica, a njezin kolega David dodaje: 'Mislim da primarno roditelj treba razgovarati s djetetom o tome, a škola se ne smije praviti da je to tabu tema i da to ne postoji.'

Stručna su usavršavanja razrednika, pedagoga, psihologa počela. 'Oni bi trebali moći stati pred učenike i formulirati ono što im žele prenijeti i to im prenijeti', ističe dr.sc. Marina Kuzman, koautorica Kurikuluma zdravstvenog odgoja. Njezin kolega dr.sc. Aleksandar Štulhofer dodaje: 'Moj zadatak je više-manje ohrabriti i reći 'OK, imamo nešto što je relativno kontroverzno, svi ste izgubljeni, ne znate kud ni šta''.

Zdravstveni odgoj trebao bi pomoći da se teorija iz školskih klupa prenese u praksu svakodnevnog života.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook