'Pacijent koji je bio u kasnim šezdesetim godinama preminuo je u varaždinskoj bolnici 15. lipnja, a kako nismo dijagnozom mogli dokazati da se radi o Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti, poslali smo uzorak na analizu u Institut za neurologiju Medicinskog fakulteta u Beču', rekao je za Dnevnik.hr dr. Denis Grgurović, zamjenik ravnatelja varaždinske bolnice.
Pročitajte i ovo
Pacijent je primljen u Varaždinsku bolnicu zbog neuroloških tegoba ali pošto mu u Varaždinu nisu mogli dijagnosticirati o kojoj se bolesti radi, prebačen je u Zagreb. Tamo mu je dijagnosticirana Creutzfeldt-Jakobova bolest. Pacijent je vraćen u Varaždin te je preminuo dan nakon povrtka.
O događaju se očitovao i ministar zdravlja Rajko Ostojić. 'To je vijest stara nekoliko tjedana. Nalaz je stigao iz Beča. Nema razloga za paniku. Sve je pod kontrolom', rekao je ministar Ostojić.
Da nema razloga za paniku dodao je i dr. Grgurović. Napomenuo je kako nema mjesta panici jer je prijemčivost veoma mala. Naime, simptomi Creutzfeldt-Jacobove bolesti, koja može i ne mora biti kravlje ludilo, mogu postati vidljivi od nekoliko mjeseci nakon zaraze do 50 godina. Na svaka dva milijuna zaraženih tek će se kod jedne osobe manifestirati simptomi.
Creutzfeldt-Jakobova bolest je rijetka, degenarativna bolest mozga. Pretpostavlja se da je izazvana proteinskim infektivnim česticama zvanim prioni. Prioni su čestice sitnije od virusa, a izgrađeni od vrlo otpornih bjelančevina.
Ukoliko se javi kod goveda zove se bovina spongiformna encefalopatija ili bolest kravljeg ludila, a ukoliko kod čovjeka onda se zove Creutzfeldt-Jakobova bolest. Obje vrste bolesti mogu se prenijeti s jedne vrste na drugu: sa životinje na životinju, sa životinje na čovjeka ili s čovjeka na čovjeka i to kroz hormon rasta, presađivanjem rožnice i sl.
Međutim bolest kod čovjeka se pojavljuje tek ukoliko osoba ima odgovarajući gen za aktiviranje. Odlikuje se dugom, višegodišnjom inkubacijom, sporim i dugim kliničkim tokom i smrtnim ishodom. Javlja se u osoba oba spola, najčešće u dobi između 50 i 60 godine.
Oko 15 posto bolesnika ima genetski uslovljenu , autosomno – dominantno nasljednu formu bolesti. Dominantan klinički znak je demencija koja se progresivno razvija. U kasnijoj fazi bolesti mogući su i drugi neurološki poremećaji kao što su spastičnost, ataksija, tremor, piramidni deficit, poremećaj vida, poremećaj vegetativnih funkcija, epileptički napadi i dr.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
