Iako privlači sve više turista zbog svoje jedinstvene ljepote, stanovnici Popovića u Konavlima na svoju plažu, Pasjaču, i dalje gledaju kao na oazu mira u netaknutoj prirodi. Zato je mnoge iznenadila informacija da se baš na toj plaži planira graditi hidroelektrana sa strojarnicom.


Bez da ih je itko o tome obavijestio, a samo zahvaljujući objavi na jednom lokalnom portalu, stanovnici Popovića, malog sela u Općini Konavle, doznali su da postoji ideja da se na njihovoj plaži, Pasjači, gradi hidroelektrana s podzemnom strojarnicom.

Naime, na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike u tijeku je otvoreni postupak savjetovanja s javnosti, a tema je ''ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš izgradnje male hidroelektrane (MHE) Konavle''.

Hidroelektrana bi se, dakle, gradila na Pasjači, jedinoj plaži ispod konavoskih stijena koja je nastala 1955. godine kada se probijao tunel iz Konavoskog polja koji bi za ovaj projekt trebao biti presudan.

Plaža bez signala, kafića, struje i vode već desetljećima za lokalno stanovništo ima iznimnu vrijednost. Iznenađeni stanovnici Popovića za projekt nisu znali do objave u medijima, a za reakciju i očitovanje Ministarstvu okoliša ostalo je tek 11 dana od predviđenih 30.

Mnogi se pitaju kako bi uopće stanovnici saznali za projekt i očitovali se na javnoj raspravi da lokalni portal nije objavio vijest.

Osnovne stavke

A elaborat o utjecaju na okoliš spomenute hidroelektrane izradila je tvrtka Maxcon iz Zagreba. Ukoliko on bude usvojen neće biti prepreka za gradnju na Pasjači, navodi portal DubrovnikNet koji je izdvojio nekoliko osnovnih stavki iz Elaborata.

Kako navode, investitor planira izgraditi protočnu, podzemnu hidroelektranu s podzemnom strojarnicom na području naselja Popovići na potezu duljine oko 2,1 km između Konavoskog polja i Jadranskog mora.

Kako bi se omogućilo veće otjecanje vode, na ulazu u već postojeći tunel, koji odvodi oborinske vode iz Konavoskog polja do Pasjače, planira se smanjiti prag ulaza.

Predviđeno je i ''uređenje'' korita rijeke Ljute od ponora do ulazne građevine, preuređenje postojećeg ponora Jaz, preuređenje tunela, izgradnja podzemne strojarnice s odvodnim kanalom, valobranom i dovodnim tunelom u stijenama kraj Pasjače te nadzemni pristup toj podzemnoj strojarnici.

U Elaboratu se navodi da je hidroelektrana u skladu sa smjernicama i kriterijima utvrđenim u prostornim planovima te da je planirana u svim planovima GUP-a Konavala i Prostornom planu Županije.

Utjecaji na okoliš

U Elaboratu je navedeno kako će utjecaji na okoliš zahvata biti minimalni, a mogli bi biti sljedeći:

- Rashladne otpadne vode ispuštat će se zajedno s vodom koja se iskorištava za proizvodnju električne energije putem odvodnog kanala strojarnice u more, kraj Pasjače. Zbog male količine ne očekuje se značajno povećanje temperature cjelokupne vode koja se ispušta.

- Radovi na uređenju korita Ljute od ponora Jaz do ulazne građevine te preuređenje ulazne građevine i ponora jaz trajno će uništiti postojeću vegetaciju u koritu i na obalama Ljute. Uklanjanjem biljnog pokrova na ograničenom prostoru uništit će se prirodna staništa biljnog i životinjskog svijeta prisutnog na ovom području u ograničenom obimu. Ovi negativni utjecaji ograničeni su isključivo na površine/prostore izvođenja pojedinih radova.

-Može se očekivati da će se brzo pokretne životinje udaljiti od lokacije radova, dok će nepokretne i slabopokretne biti izložene utjecaju radova. Sukladno navedenom najosjetljiviji su ciljevi očuvanja područja HR2000946 Snježnica i Konavosko polje vezani uz vodena staništa kao što su: svalić, barska kornjača (zabilježena u Konavlima) i riječna kornjača (zabilježena u Konavoskom polju), bjelonogi rak (zabilježen u potoku Kopačica) te popovska gaovica (zabilježena u Konavle, Ombla)i konavoski pijor (zabilježen u potoku Dragić) čija je pojava moguća u zoni zahvata. S obzirom da su radovi privremeni očekuje se da će se po završetku radova njihov utjecaj smanjiti.

- Lokacija zahvata nalazi se na krškom području te će tijekom izgradnje zahvata, ovisno o zahtjevima terena, biti potrebno provesti dubinsko miniranje terena i bušenje kako bi se izgradila podzemna strojarnica. Općenito utjecaji miniranja koji se mogu javiti su trenutna buka i vibracije, odnosno podrhtavanje tla uslijed kojih će se životinje povući u mirnija okolna područja. Za razliku od površinskog miniranja, kod dubinskog miniranja ne dolazi do pojave krhotina, a razine buke i vibracija koje se javljaju su niže jer dolazi samo do razdvajanja stijenskog bloka koji će se dalje obrađivati specijaliziranim građevinskim strojevima. Također će se radovi na izgradnji strojarnice odvijatinajvećim dijelom podzemno, osim nadzemnog ulaznog okna.

- Tijekom izvođenja radova bušenja odvodnog kanala strojarnice prema moru moguć je utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR4000016 Konavoske stijene jer će na mjestu izgradnje valobrana i podmorskog ispusta doći do narušavanja prirodnog staništa stijena. Radovi će se odvijati isključivo unutar granica zahvata kako bi se narušavanje prirodnog staništa svelo na najmanju moguću mjeru.

-Također zbog ispuštanja slatke vode kroz odvodni kanal podzemne strojarnice u uvali Pasjača može doći do pojave utjecaja na ciljeve očuvanja HR3000170 Akvatorij uz Konavoske stijene jer donosom slatke vode dolaze i nutrijenti koji mogu uzrokovati povećanje primarne produkcije i povećanje organske tvari u uvali Pasjača. Zbog tog će se provoditi monitoring i bentoskih zajednica i kakvoće morske vode kako bi se eventualne promjene uočile i pravovremeno poduzele dodatne mjere zaštite.

-Tijekom korištenja zahvata do pojave akcidenata može doći: uslijed požara u okviru podzemne strojarnice, akcidenata uzrokovanih višom silom kao što su vremenski uvjeti, akcidenata uzrokovanih tehničkim kvarom ili ljudskom greškom, nekontroliranim istjecanjem turbinskih ulja.

Na DubrovnikNet-u zaključuju kako se stijene na Pasjači odlome same poslije kiše zbog čega je teško vjerovati da će nakon miniranja zbog izgradnje podzemne strojarnice sve biti kao prije.

Oni koji mogu utjecati na razvoj situacije u jednom ili durgom smjeru su Konavljani koji imaju vremena do 16. siječnja za slanje primjedbi Ministarstvu.