Summit u Rimu održava se 25. ožujka u povodu proslave 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora kojima je utemeljena današnja EU.
Pročitajte i ovo
Očekuje se da će čelnici 27 zemalja istaknuti u Rimskoj deklaraciji postignuća u dosadašnjim europskim integracijama i dati obrise buduće EU.
"Ključna poruka iz Rima treba biti poruka jedinstva, nova beba treba se zvati jedinstvo, a ne Europa s više brzina", rekao je diplomatski izvor, dodajući da Europa s više brzina treba biti "upozorenje, a ne cilj".
Prije rimskog sastanka na vrhu, čelnici zemalja članica EU-a sastat će se u četvrtak na redovitom dvodnevnom summitu u Bruxellesu.
Drugi dan, u petak, održava se neformalni sastanak 27-orice, bez Velike Britanije, kada će se isključivo razgovarati o pripremama za summit u Rimu, odnosno o tekstu deklaracije koja treba biti prihvaćena.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prošli tjedan predstavio je Bijelu knjigu o budućnosti Europe u kojoj je ponudio pet scenarija budućeg izgleda Unije: zadržati status quo, EU samo kao jedinstveno tržište, Europa s više brzina, EU s manje ovlasti, ali efikasnija te EU koja će u više područja raditi zajedno.
"Juncker se nije izjasnio koji od pet scenarija preferira, ali mislim da preferira scenarij broj 5", kaže diplomatski izvor.
Peti scenarij "Zajedno činimo mnogo više" podrazumijeva da države članice odlučuju zajednički činiti mnogo više u svim područjima politika, što bi se moglo nazvati nekom vrstom federalnog uređenja, iako se riječ federacija izbjegava.
Tuskov reizbor gotovo siguran, iako ga ne podržava njegova zemlja
Čelnici 28 zemalja članica započet će u četvrtak dvodnevni summit izborom predsjednika Europskog vijeća, a očekuje se da će dosadašnji predsjednik Donald Tusk dobiti još jedan dvoipolgodišnji mandat.
Tusk je u pozivnom pismu čelnicima zemalja članica potvrdio da će to biti prva točka dnevnog reda summita, nakon što se saslušaju stajališta predsjednika Europskog parlamenta.
Europsko vijeće je najviše političko tijelo koje okuplja šefove država ili vlada i predsjednika Europske komisije. Ovo će biti prvi sastanak Europskog vijeća kojemu će se obratiti novi predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.
Za vrijeme prve točke dnevnog reda, sastankom će predsjedavati malteški premijer Joseph Muscat, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a u ovom polugodištu.
Očekuje se da će čelnici svih 28 zemalja ponovno izabrati Tuska za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. lipnja 2017. do 30. studenoga 2019.
Tuskov reizbor smatra se gotovo sigurnim iako ga ne podržava njegova vlastita zemlja, Poljska.
Dosad se predsjednik Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU-a, uvijek birao konsenzusom, iako prema Lisabonskom ugovoru to nije obvezno i dovoljna je kvalificirana većina.
Poljska vlada ne podržava reizbor Donalda Tuska, ranije dugogodišnjeg poljskog premijera, što se dosad nikada nije dogodilo.
Poljska vlada predložila je Jaceka Saryusza-Wolskog, zastupnika u Europskom parlamentu od 2004. koji je dosad pripadao Tuskovoj stranci Građanska platforma, članici Europske pučke stranke.
Odmah nakon što je poljska vlada objavila njegovu kandidaturu, Građanska platforma ga je isključila iz stranke.
Budući da već obnaša dužnost predsjednika Europskog vijeća, Tusku nije potrebno da ga neka zemlja nominira, dovoljno je da sam izrazi volju da želi ponovno biti izabran, što je učinio početkom veljače.
Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog u Tusku vidi zakletog neprijatelja, te ga optužuje da radi protiv nacionalnih interesa.
Početkom ove godine, poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski nazvao je Tuska "ikonom zla i gluposti". Bio je to odgovor na Tuskovu novogodišnju čestitku u kojoj je poželio "domovinu slobodnu od zla i gluposti".
Mnogi u Bruxellesu s nevjericom gledaju na isticanje kandidature Saryusza-Wolskog, koji nema nikakvih izgleda za izbor.
Euroskeptična poljska vlada u sukobu je s Bruxellesom po pitanju vladavine prava i demokratskih standarda zbog promjena zakona o ustavnom sudu i stezanju kontrole nad javnim medijima.
U četvrtak i o stanju na zapadnom Balkanu
Čelnici će u četvrtak prije radne večere razgovarati o gospodarskim pitanjima i migracijama. Također će kratko razmotriti uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja, koji bi trebao biti zadužen za zaštitu financijskih interesa EU-a.
Kako o tome pitanju nije postignut konsenzus zemalja članica, 17 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, izrazilo je spremnost za uspostavu tog ureda kroz mehanizam pojačane suradnje.
Tijekom radne večere čelnici će razgovarati o stanju na zapadnom Balkanu. "Nekolicina vas je na našem zadnjem sastanku zatražila takvu raspravu slijedom rastuće zabrinutosti zbog razvoja situacije", kaže se u Tuskovu pozivnom pismu.
Čelnici EU-a trebali bi poslati nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi jugoistoka Europe. Tijekom radne večere također će biti riječi o jačanju europske sigurnosne i obrambene politike. (Hina)
