U lipnju se utopilo 10 osoba

Oprez je posebice važan na divljim kupalištima koja nisu uređena kao plaže i na kojima nema spasilaca, istaknula je danas koordinatorica Spasilačke službe HCK-a Silvana Radovanović predstavljajući Kodeks sigurnosti na vodi koji sadrži osam preporuka.

Pročitajte i ovo Ide na prepoznavanje Split: Nije kuna grizla ljude nego tvor Napušteno skladište Zagreb: Dvije osobe ozlijeđene u požaru

Svi kupači tako ne bi smjeli plivati najmanje jedan sat nakon obroka, ne ulaziti vrući u vodu i ne skakati u vodu nepoznate dubine. Preporučuje se ne plivati sam, već plivati u blizini spasilaca, čije upute i znakove treba poštivati. U slučaju nevolje, treba ostati smiren, plutati na leđima i jednom rukom mahati za pomoć, a u slučaju da se netko drugi nađe u nevolji odmah mu priskočiti u pomoć.

Svake godine na hrvatskim je plažama potrebno oko 500-njak spasilaca, a HCK svake godine obuči novih 150, pa licencu za obavljanje tog posla do danas ima oko 1150 osoba. Među njima je najviše studenata, kojima je to privremeni posao.

Da bi netko postao spasilac mora biti dobar plivač i imati navršenih 18 godina, te završiti tečaj nakon kojega dobiva licencu za taj posao. Ineres je velik, a mjesečno, ovisno o broju toplih dana, može se zaraditi do 5000 kuna, kaže koordinatorica Spasilaček službe HCK.

Kada je u pitanju zakonska regulativa, Radovanović kaže da je na morskim plažama, prema postojećem pravilniku, obvezna spasilačka služba, no ta obveza trenutno nije propisana za koncesionare bazena, iako ih većina ima spasioce.

Voditeljica spasilačke službe Zagrebačkog holdinga Lovorka Šimunec ističe kako su od 11. lipnja do danas imali rekordni broj od 43 intervencije u vodi, među kojima 11 akcija spašavanja od utapanja na Jarunu i Bundeku te jednu takvu interevenciju u bazenu.

Ističu da su najveća opasnost alkoholizirani odrasli kupači te djeca koja se kupaju bez nadzora roditelja.

Na zagrebačkim kupalištima ove sezone radi više od 100 spasilaca.