Prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor pravo da predlažu zastupnike imaju sve političke stranke registrirane na dan objave odluke o raspisivanju izbora u "Narodnim novinama".
Na izborima se natjecati mogu i nezavisne liste, kao ad hoc okupljene skupine građana kojima je za izbornu kandidaturu potrebno prikupiti 500 potpisa birača. Za razliku od političkih stranaka nezavisne liste nisu registrirane pravne osobe koje kontinuirano politički djeluju.
No, na izborima se u pravilu kandidira manje stranaka no što ih je registrirano.
Na dan raspisivanja posljednjih izbora, 20. listopada 2003. bilo je registrirano deset stranaka manje, a na izborima se samostalno natjecala 41 politička stranka, 28 stranačkih koalicija i 50 neovisnih lista.
Najviše zastupničkih mjesta - 66 osvojio je HDZ, slijedio je SDP ( Libra, LS, IDS) s 43 zastupnika, HNS (SBHS, PGS) s 11, HSS s devet, HSP (ZDS) s 8, HSLS-DC s 3, HSU također s 3, te HDSS s jednim zastupnikom.
Po Zakonu o izborima zastupnika Hrvatska je podijeljena u deset izbornih jedinica u kojima se razmjernim sustavom sa stranačkih i neovisnih lista s po 14 kandidata bira do 160 zastupnika.
Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj glasuju u posebnoj 11. izbornoj jedinici, također proporcionalnim sustavom. Osam zastupnika biraju pripadnici 22 nacionalne manjine, u posebnoj 12. izbornoj jedinici koja čini teritorij čitave Hrvatske.
