Izvijestio je to danas glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, podnoseći u Saboru izvješće o radu državnih odvjetništava u 2006.
Pročitajte i ovo
Kriminala je i dalje najviše u Istri, što Bajić pravda "turističkim
kriminalom" za ljetnih mjeseci, te na tamošnjim graničnim
prijelazima.
Bajić je istaknuo da Hrvatska, po broju prijavljenih osoba za kaznena djela na sto tisuća stanovnika, i dalje prednjači u odnosu na susjedne zemlje, a najveći broj kaznenih djela, kao i ranijih godina, odnosi se na imovinske delikte i ona protiv slobode i prava čovjeka i građanina (uglavnom prijetnje).
Prosječni rad državnih odvjetništava po kaznenoj prijavi kreće se ispod tri mjeseca, a sudovi odbacuju 35 posto tih prijava.
Po optužnicama odvjetništava, sudovi su u čak 87,4 posto predmeta izricali osuđujuće presude, 7,3 posto je bilo oslobađajućih, a 5,3 posto odbijajućih.
Sudovi su lani u 16,1 posto predmeta izricali bezuvjetne zatvorske kazne, što je, tvrdi Bajić, najveći postotak od kada tužiteljstvo podnosi izvješća Saboru, dodajući kako Državno odvjetništvo razmatra novčanim kaznama nadomijestiti dio zatvorskih kazni.
Odvjetništva su žalbe podnosila na svaku sedmu presudu, a do punog su izražaja, kazao je, došli alternativni načini, odnosno kazneni nalozi kojih je lani bilo preko 5000 (gotovo 25 posto svih sudskih odluka).
Lani je zabilježeno neznatno povećanje maloljetničkog kriminala (uglavnom sitne krađe i provale), a Bajić smatra da je javnost krivo percipirana o porastu te vrste kriminala, navodeći da je lani prijavljeno 399 maloljetnika, a da je veliki dio prijava odbačen, budući da je opomena ili prijetnja opomenom često dovoljna kazna.
U 2006. kazne su izrečene za 919 maloljetnika, zatvorska samo u 14 slučajeva.
Lani je podneseno 397 kaznenih prijava iz nadležnosti USKOK-a - čak 96,8 posto njih rezultiralo je osuđujućim presudama, većina kojih su bile bezuvjetne zatvorske kazne.
Bajić se zauzeo za što skorije uvrštavanje zlouporabe položaja i ovlasti, kao koruptivnog kaznenog djela, u nadležnost USKOK-a, što će, uvjeren je, povećati učinkovitost suzbijanja i sankcioniranja korupcije.
Lani je zabilježeno 4,2 posto manje kaznenih djela protiv života i tijela nego u 2005. (ukupno su prijavljene 1654 osobe), ali se bilježi i manji porast najtežih djela poput ubojstava (48), teških ubojstava i pokušaja ubojstava.
Za ratni zločin i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićene
međunarodnim pravom lani je prijavljeno 76 osoba, donesene su 32 osuđujuće i 10 oslobađajućih ili odbijajućih presuda.
Za 2,1 posto više je prijavljenih za zlouporabu droga, ali se i dalje najveći broj prijava odnosi na posjedovanje droge, dok je u odnosu na 2005. manje prijava za 'dilanje'.
U 3-postotnom porastu su kaznena djela gospodarskog kriminala, a porast bilježi i broj prijava za nasilničko ponašanje u obitelji, čak 1208.
O izvješću raspravljaju saborski klubovi.
